Disanje je vjerojatno nešto o čemu ne razmišljate previše iako to činite 25 tisuća dnevno. Svaki udahom pomažete da kisik iz pluća uđe u krvotok. Međutim, ako imate bolest pluća, priča je drugačija. Disanje je otežano, a javljaju se i drugi simptomi. Oni su obično slični onima koje imate tijekom prehlade ili alergije pa je teže uočiti znakove upozorenja, a to vam može spasiti život, piše živim.hr.
KOJI SU SIMPTOMI BOLESTI PLUĆA?
Rani znakovi bolesti pluća često se zanemaruju, a upravo njihovim prepoznavanjem možete spriječiti razvoj težih stanja. Ovo su simptomi zbog kojih bi se trebali javiti liječniku obiteljske medicine:
Otežano disanje ili kratak dah – ne biste trebali imati problema s disanjem bez razloga, a i nakon vježbanja se ne biste trebali dugo oporavljati
Osjećaj da ne možete dovoljno udahnuti – teško udisanje i izdisanje može biti važan znak upozorenja
Kronični kašalj – ako traje više od mjesec dana, kašalj može biti simptom respiratorne bolesti
Iskašljavanje krvi – krv može dolaziti iz pluća ili gornjih dišnih puteva, a to je signal zdravstvenog problema
Puno sluzi – sluz može braniti tijelo od infekcija ili nadražujućih tvari. No povećana proizvodnja sluzi dulje od mjesec dana mogla bi ukazivati na bolest pluća
Bol u plućima – neobjašnjiva bolest pluća koja traje duže od mjesec dana, a pogoršava se kada udišete ili kašljete, znak je upozorenja.
KOJE SU RAZLIČITE VRSTE BOLESTI PLUĆA?
Bolesti pluća su skupni naziv za sva stanja koja zahvaćaju pluća. Kad imate bolest pluća, vaše tijelo vjerojatno ne dobiva dovoljno kisika. Najčešće bolesti pluća su:
Astma – kronična bolest bronhijalnih cijevi (dišnih putova koji prenose zrak u pluća i iz pluća). Kada osoba ima astmu, dišni putovi su upaljeni, natečeni i vrlo osjetljivi. Pretjerano reagiraju na dim, onečišćenje zraka, plijesan, kemijske sprejeve i druge nadražujuće tvari.
Dišne puteve mogu nadražati uobičajeni alergeni poput peludi i grinja, ali i blage respiratorne infekcije kao što je prehlada. Kad se to dogodi, dišni putevi se suze, a to otežava disanje.
Plućna embolija – krvni ugrušci koji putuju u pluća iz drugih dijelova tijela i začepljuju krvne žile u plućima. Rizik od plućne embolije povećavaju trudnoća, nedavan porod i uzimanje kontracepcijskih pilula ili hormonske terapije u menopauzi. Plućna embolija može utjecati na protok krvi u plućima i može smanjiti protok kisika u krv. Vrlo velike embolije mogu uzrokovati iznenadnu smrt.
Plućna hipertenzija – visoki krvni tlak u arterijama koje dovode krv u pluća.
Sarkoidoza i plućna fibroza – ove upalne bolesti uzrokuju ukočenost i ožiljke na plućima.
LAM (limfangioleiomiomatoza) – rijetka bolest pluća koja uglavnom pogađa žene u srednjim 30-im i 40-im godinama. Stanice nalik mišićima rastu izvan kontrole u određenim organima, uključujući pluća.
Gripa – respiratorna infekcija koju uzrokuje virus i može oštetiti pluća. Obično se ljudi dobro oporavljaju od gripe, ali ona može biti opasna, pa čak i smrtonosna za neke ljude. Oni u većem riziku su starije osobe, mala djeca, trudnice i osobe s određenim zdravstvenim stanjima poput astme. Cjepivo je najbolja zaštita.
Pneumonija – Teška upala pluća koju mogu uzrokovati bakterije, virusi i gljivice. Tekućina se nakuplja u plućima i može smanjiti količinu kisika koju krv može dobiti iz zraka koji se udiše. Ljudi koji su najugroženiji su stariji od 65 ili mlađi od 2 godine ili oni koji već imaju zdravstvene probleme. Cjepivo je najbolja zaštita od upale pluća.
n24.ba
