Pad cijena goriva u BiH ne prati pad cijena ostalih proizvoda: Zašto je to tako?
Iako Bosna i Hercegovina posljednjih mjeseci bilježi osjetan pad cijena goriva, cijene ostalih roba i usluga ne prate taj silazni trend. Ova pojava, koja već godinama izaziva pažnju javnosti, ponovno je aktualizirana uslijed globalnih geopolitičkih nestabilnosti koje oblikuju svjetsku ekonomiju. No, koliko zapravo cijene goriva utječu na šire tržišne tokove? I možemo li uopće očekivati lančanu reakciju pojeftinjenja?
Na ta i slična pitanja za Klix.ba odgovara dr. Muris Čičić, doktor ekonomskih znanosti i predsjednik Akademije znanosti i umjetnosti BiH.
Korelacija postoji, ali nije linearna
Čičić naglašava kako korelacija između cijena goriva i ostalih proizvoda i usluga postoji, ali nije ni izravna ni automatska. “Postoje određeni ciklusi koji određuju kako se i kada prenosi utjecaj promjena cijena nafte na cijene proizvoda. Nafta, kao ključna sirovina, oblikuje tržište goriva, a ono se reflektira na troškove transporta i proizvodnje. No, ne možemo očekivati trenutne promjene u maloprodajnim cijenama samo zato što je gorivo pojeftinilo”, pojašnjava Čičić.
Pogrešna percepcija lančane reakcije
Jedna od raširenih zabluda u javnosti jest da s padom cijena goriva automatski dolazi do pada cijena svih drugih proizvoda. Prema Čičiću, to jednostavno ne stoji. “Postoje proizvodi za čiju je proizvodnju potrebno više goriva, i oni su osjetljiviji na promjene cijena goriva, no kod drugih to nije slučaj. Pogotovo u poljoprivredi, gdje je potrošnja goriva znatna, cijena nafte može imati značajan utjecaj – ali opet ne odmah i ne uvijek u istom omjeru.”
Plavi dizel – nužna, ali zanemarena mjera
Jedna od ključnih mjera koje bi mogle pomoći poljoprivredi u BiH jest uvođenje tzv. plavog dizela – goriva oslobođenog PDV-a namijenjenog isključivo za poljoprivrednu proizvodnju. Iako se koristi u gotovo svim europskim zemljama, BiH još nije usvojila ovu praksu.
“Plavi dizel bi značajno smanjio troškove poljoprivrednicima i omogućio konkurentniju proizvodnju. To je osnovna ekonomska logika, no naši politički akteri već godinama izbjegavaju konkretnu odluku”, upozorava Čičić.
S njim se slaže i predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, Nedžad Bićo, koji ističe kako se poljoprivrednici već 15 godina bore za uvođenje plavog dizela. “Rudnici i željeznice već ga koriste, ne vidim razlog zašto poljoprivrednici ne bi imali isto pravo. To bi moglo znatno pomoći oporavku sektora”, kaže Bićo.
Cijene se ne formiraju preko noći
Još jedan važan čimbenik je vrijeme koje je potrebno da se cijene goriva odraze na ostale proizvode. Proizvodni ciklusi u poljoprivredi i industriji traju mjesecima, a u tom razdoblju cijene goriva variraju, što dodatno otežava jasnu korelaciju.
“Ne možemo očekivati da će maslac danas pojeftiniti zato što je jučer gorivo pojeftinilo. Osim toga, tu je i utjecaj inflacije koja umanjuje sve koristi od sniženja cijena goriva”, kaže Čičić.
Širi ekonomski kontekst
Osim troškova goriva, cijene proizvoda uvjetovane su i drugim faktorima poput troškova sirovina, radne snage, uvoza, ali i tržišnih monopola. “BiH ima specifičan problem – visoke cijene i niske prihode. Nije realno očekivati povoljnije cijene ako su osnovni inputi skupi, a uvoz znatno nadmašuje izvoz”, zaključuje Čičić.
Na kraju, cijene u BiH – kao i drugdje – nisu stvar etike već ekonomskih zakonitosti. One odražavaju troškove, tržišnu dinamiku, konkurenciju, pa i političku neodlučnost. U takvom kontekstu, pad cijena goriva može biti samo jedan, ali ne i odlučujući čimbenik u borbi za povoljnije životne uvjete.
