N24MagazinZanimljivostiPeta najtoplija godina u povijesti čovječanstva je bila prošla godina

N24-ZANIMLJIVOSTI

Peta najtoplija godina u povijesti čovječanstva je bila prošla godina

PODIJELITE ČLANAK

Prošle godine postavljen je niz neslavnih klimatoloških rekorda u Europi.

U nekoliko ekstremnih meteoroloških događaja, poput suša i poplava, koje su zahvatile šire regije, stoji u izvješću za 2022. godinu koje je ovih dana objavio Europski centar za praćenje klimatoloških trendova – Copernicus Climate Change Service.

Rekordi koji su po pitanju ljetnih temperatura u Europi zabilježeni tijekom 2021. godine već lani su nadmašeni, i to prije svega zbog dugotrajnih toplinskih valova koji su zahvaćali zapad i sjever kontinenta.

Globalno, prošla je godina bila peta najtoplija u povijesti, dok su prve četiri također one nedavne: 2016., 2020., 2019. te 2017. godine.

Devet natprosječno toplih mjeseci

Gledano pak po mjesecima, devet je mjeseci 2022. godine bilo natprosječno toplo, a samo ožujak, travanj i rujan bili su ispod prosječnih temperatura za zadnjih trideset godina, prenosi Hina.

Hrvatska je bila jedna od 12 europskih zemalja u kojima je lani zabilježena najtoplija godina još od 1950. godine kada su počela službena mjerenja. Mjesec s najvećim temperaturnim odstupanjem bio je prosinac koji je bio čak tri Celzijeva stupnja topliji od prosjeka.

Neuobičajeno visoke temperature i nedostatak oborina doveli su i do brojnih šumskih požara diljem Europe, a Europski centar za praćenje klimatoloških trendova lani je zabilježio i daljnji porast emisija stakleničkih plinova. Koncentracija ugljikovog dioksida u atmosferi porasla je za 2,1 dijelova na milijun, a metana za 12 dijelova na milijardu.

Za oba plina dosegnute su rekordne vrijednosti, otkako postoje satelitska mjerenja tog tipa. Kad je riječ o drugim izvorima podataka, koncentracija ugljikovog dioksida najviša je u posljednjih 2 milijuna, a metana u 800 tisuća godina.

Dobra vijest je da je krajem prošle godine Vijeće Europe postiglo dogovor o prijedlogu za praćenje i smanjenje emisija metana u energetskom sektoru.

Tekst je prvi takve vrste i ključan doprinos djelovanju u području klime jer je metan drugi najvažniji staklenički plin nakon ugljikova dioksida. Metan ne spada u skupinu zagađivača koji služe kao pokazatelji kakvoće zraka, ali spada u skupinu kratkotrajnih zagađivača klime.

Novi zahtjevi

Za sektore nafte, plina i ugljena prijedlogom Vijeća Europe se uvode novi zahtjevi za mjerenje i provjeravanje emisija metana te izvješćivanje o njima prema najvišem standardu.

Operatori će ubuduće morati pažljivo dokumentirati sve bušotine i rudnike, pratiti svoje emisije i poduzimati odgovarajuće mjere ublažavanja kako bi spriječili i sveli na najmanju mjeru emisije metana u svojem radu. To konkretno znači da će morati mjeriti emisije metana i sastavljati o njima izvješća koja će provjeravati neovisni akreditirani verifikatori.

No, osim industrije i drugih ljudskih aktivnosti, štetnim emisijama lani su se pridružili su i spomenuti šumski požari.

Ukupne emisije na račun izgaranja vegetacije bile su najviše još od 2007. godine, s rekordnim 20-godišnjim razinama zabilježenima u Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj i Sloveniji, što je dodatno i pogoršalo lokalnu kvalitetu zraka.

Svemu tome treba pridodati da su neuobičajeno visoke temperature zabilježene tijekom prošle godine i na zemljinim polovima. Na Antarktici je tako bilo izmjereno -17.7 Celzijevih stupnjeva, najviša temperatura na stanici Vostok u proteklih 65 godina.

Temperature na Grenlandu bile su najtoplije za rujan od najmanje 1979. godine, a rekordno niska razina leda zabilježena je na Antarktiku u drugoj polovici veljače.

PODIJELITE ČLANAK

NAJNOVIJE

Pročitajte još