Potpora Zapada stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine ostaje snažna unatoč promjenama u globalnim geopolitičkim odnosima i, prema ocjeni međunarodnih partnera, takav se pristup neće mijenjati. Ipak, BiH su potrebne duboke reforme kako bi napredovala prema članstvu u Europskoj uniji, što podrazumijeva i prilagodbu Daytonskog mirovnog sporazuma, poručila je posebna izaslanica britanske vlade za zapadni Balkan lady Karen Pierce, piše Hina.

Tijekom boravka u Bosni i Hercegovini ovog tjedna Pierce se sastala s predstavnicima domaćih vlasti, a u intervjuu za banjolučke Nezavisne novine, objavljenom u petak, istaknula je kako u međunarodnoj zajednici i dalje postoji „vrlo snažna potpora“ Daytonskom sporazumu i Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj državi sastavljenoj od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Navela je kako je takav stav potvrđen i tijekom posljednje rasprave o stanju u BiH, održane u listopadu u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

„Postojala je ogromna potpora državi (BiH), Daytonu i onome što se ovdje pokušava izgraditi, uz iznimku dvije zemlje“, kazala je Pierce, očito aludirajući na stavove koje u tom tijelu redovito iznose predstavnici Rusije, a djelomično i Kine.

Prema njezinim riječima, balkanska regija u cjelini predstavlja svojevrsni „sporedni ulaz“ Rusije prema Europi. Dodala je kako je nakon ruske invazije na Ukrajinu opravdano izražavati zabrinutost zbog malignog ruskog utjecaja, koji se, kako je naglasila, ponajprije očituje kroz širenje dezinformacija.

„Međunarodna zajednica ima plan kako se s tim nositi“, poručila je Pierce, podsjećajući da je to pitanje bilo jedna od tema i na prošlogodišnjem summitu Berlinskog procesa, posvećenom povezivanju zapadnog Balkana i Europske unije.

Osvrnula se i na geopolitičke posljedice rata u Ukrajini, istaknuvši kako je upravo taj sukob doveo do jasnijeg sagledavanja važnosti europske integracije zapadnog Balkana.

„Invazija na Ukrajinu je dovela do toga da EU, iz geostrateške perspektive, jasnije shvati koliko je važno da zemlje zapadnog Balkana, uključujući BiH, postanu članice EU. To je dodatno ubrzalo taj proces“, rekla je Pierce.

Upitana mogu li pojačane napetosti u odnosima Europe i Sjedinjenih Američkih Država, povezane s politikom Donalda Trumpa, negativno utjecati na odnos prema BiH, Pierce je odgovorila kako su razlike u pristupima moguće jer „nekada postoji više od jednog dobrog rješenja za BiH“. Ipak, naglasila je da sva ta rješenja polaze od čvrste potpore opstanku države i njezinu približavanju euroatlantskim integracijama.

Pozvala je Bosnu i Hercegovinu da iskoristi aktualni trenutak i ubrza reformske procese, upozorivši kako nema jamstva da će prilika za članstvo u EU trajati neograničeno dugo. Dodala je i kako nije tajna da Daytonski sporazum „mora evoluirati“ kako bi BiH mogla funkcionirati kao moderna i učinkovita država.

U praksi to, kako je pojasnila, znači provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“, rješavanje pitanja državne imovine te napredak u europskim integracijama. U tom kontekstu, Ured visokog predstavnika trebao bi postupno biti zatvoren, ali tek nakon ispunjenja pet ciljeva i dva uvjeta definirana još 2008. godine.

Pierce je kazala i kako međunarodna zajednica „ima razumijevanje“ za probleme s kojima se Hrvati suočavaju u pogledu zastupljenosti u izbornom sustavu, iako je to pitanje opisala kao „zasebno i specifično“.

„Kako promijeniti Dayton ostaje stvar unutarnjeg dogovora u BiH“, naglasila je Pierce, dodajući da postoji više modela koji podrazumijevaju decentraliziranu državu. Smatra, međutim, kako je o konkretnim rješenjima još rano govoriti te da je potrebno pričekati ishod izbora planiranih za listopad.

Na kraju je ponovila procjenu da bi Crna Gora i Albanija mogle postati članice Europske unije oko 2028. godine, upozorivši kako bi zemlje zapadnog Balkana koje do tada ostanu izvan EU mogle biti dovedene u znatno nepovoljniji položaj. London, stoga, snažno potiče vlasti u regiji da ulože maksimalne napore u ispunjavanje pristupnih kriterija.