Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u Splitu da je neprihvatljivo da rješenje ukrajinske krize rezultira nagrađivanjem agresora, prisilnom kapitulacijom Ukrajine ili poniženjem Zapada.
Neprihvatljiv scenarij za mir u Ukrajini
Plenković je naglasio da pravedan mir ne može podrazumijevati legitimizaciju ruske agresije, okupacije ili nezakonitih aneksija ukrajinskih teritorija. Prema njegovim riječima, cilj svih koji podržavaju Ukrajinu jeste osigurati da mir ne bude postignut pod uvjetima koji bi značili nagradu za agresora.
Trumpova kritika američke administracije
Premijer se osvrnuo i na stavove bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji smatra da su dosadašnje ruske agresije na Ukrajinu bile posljedica slabosti administracija Baracka Obame i Joea Bidena. Prema Trumpovom viđenju, prioritet bi trebalo biti zaustavljanje rata kako bi se spriječili daljnji ljudski gubici. S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zagovara mir koji uključuje sigurnosna jamstva i ne ostavlja prostor za legalizaciju ruske agresije.
Napetost tijekom Zelenskog posjeta Washingtonu
Posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bijeloj kući obilježio je verbalni sukob s bivšim američkim predsjednikom Trumpom i potpredsjednikom JD Vanceom. Oni su Zelenskog optužili da ne pokazuje dovoljno zahvalnosti za američku pomoć te da odbija pregovore o miru. Nesuglasice su dovele do toga da ukrajinski predsjednik napusti Bijelu kuću bez postizanja sporazuma o mineralima, koji je bio jedan od ključnih razloga njegova dolaska u Washington.
Hrvatska iskustva i podrška Ukrajini
Plenković je naglasio da Hrvatska, iako mala zemlja, pokazuje solidarnost s Ukrajinom jer smatra da se samo snažna Ukrajina može oduprijeti agresiji i ostvariti svoje strateške ciljeve. Povukao je i povijesnu paralelu s Domovinskim ratom, istaknuvši da bi Hrvatska danas izgledala drugačije da je 1993. bila prisiljena na prekid ratnih operacija.
„Da smo tada pristali na prekid borbi, ostali bismo bez Vukovara, Belog Manastira, Petrinje, Knina i mnogih drugih gradova koji su tada bili pod okupacijom. Pitanje je bi li danas uopće postojala Hrvatska kakvu poznajemo“, rekao je Plenković.
Zaključio je da se hrvatska vlada dosljedno drži međunarodnog prava i principijelne politike, iako u tome nije uvijek imala podršku predsjednika Republike niti oporbe.
