Retorika zemalja s kojima Hrvatska graniči, a nisu članice Europske unije ni NATO-a niti to žele biti, zabrinjavajuća je, rekao je danas u Zagrebu hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, istaknuvši u tom kontekstu Srbiju za koju je kazao da raspolaže ozbiljnim ofenzivnim sustavima.

„Permanentna retorika iz tih zemalja je zabrinjavajuća. Prema informacijama koje imamo, u ovom trenutku Srbija raspolaže ozbiljnim ofenzivnim sustavima koji su izuzetno kompleksni, skupi i koje nabavljaju već četiri, pet ili šest godina“, kazao je Anušić na konferenciji o europskoj obrambenoj industriji održanoj u hotelu Westin u Zagrebu.

Jedine dvije zemlje koje graniče s Hrvatskom, a nisu članice EU-a ili NATO-a, su Srbija i Bosna i Hercegovina. Anušić je naveo kako službeni Beograd i dalje namjerava nastaviti kupovati naoružanje „koje može biti izuzetno opasno kada bi se upotrijebilo“.

Na konferenciji „Nova era europske sigurnosti: strategija, zajednička ulaganja i industrija“, u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, podsjetio je da je Srbija krajem siječnja ponovno uvela vojni rok. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tada je poručio da je zabrinut zbog navodnog formiranja vojnih saveza protiv Srbije, aludirajući na vojnu suradnju Hrvatske, Albanije i Kosova, te dodao kako su „drastično i dramatično“ ojačani kapaciteti ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.

Anušić je rekao da ne zna koji motivi stoje iza procesa naoružavanja Srbije i da ne želi nagađati, ali je naglasio kako se pitanje obrane ne smije promatrati kao nešto nepotrebno uz oslanjanje na zaštitu trećih zemalja.

„Moramo se pripremati kako bismo zaštitili svoje granice, životni prostor i narod“, poručio je.

Dodao je da Europa hitno mora promijeniti način funkcioniranja kada je riječ o obrani i sigurnosti, jer se dosad prvenstveno ulagalo u civilnu infrastrukturu, razvoj civilnog društva, poljoprivredu i gospodarstvo, dok je obrana bila u drugom planu.

Prema njegovim riječima, Europa pitanju obrane, a posebno obrane svojih istočnih granica, mora pristupiti kao jedinstvena cjelina, iako je u tome znatno zakasnila.

„Sve države na istočnim granicama EU-a ili NATO-a trebaju imati poseban tretman u financiranju naoružanja i opreme, jer bi mogle biti sljedeće na meti i vjerojatno iskušane kako bi se vidjelo koliko je NATO spreman braniti svoje granice“, rekao je Anušić.

Pojasnio je da u prvom redu misli na baltičke zemlje, Finsku i Rumunjsku, ali i na Hrvatsku, koja na jugoistoku graniči sa zemljama koje nisu u NATO-u niti to žele biti.

„Jako kaskamo i teško dolazimo do zaključaka. Teško donosimo odluke kao Europa. Zakasnili smo, to je definitivno. Možemo samo zahvaliti dragom Bogu i ukrajinskim vojnicima i narodu što su uspjeli Ruse četiri godine držati daleko od granica EU-a“, izjavio je.

Dodao je da se Europa zaštitila ne zahvaljujući vlastitoj sposobnosti i političkoj odlučnosti, nego hrabrosti i otpornosti Ukrajine u suprotstavljanju invaziji.

Istaknuo je kako je rat u Ukrajini velika lekcija za Europu te da se mora trgnuti. Priznao je da njegov govor možda zvuči mračno, ali je ustvrdio da bi se, da se na isti način razgovaralo još 2014. godine, nakon ruske aneksije Krima, današnji problemi mogli uvelike izbjeći.