Povijesna istina o osnutku Sarajeva: Priopćenje Vrhbosanske nadbiskupije
Vrhbosanska nadbiskupija, službenog naziva Vrhbosanska ili Sarajevska (Vrbosnensis seu Seraiensis), smatra moralnom obvezom očitovati se u vezi s najavom da bi Gradsko vijeće Grada Sarajeva 1. veljače 1462. proglasilo danom osnivanja grada.
Povijesne činjenice jasno ukazuju na to da su tadašnji osvajači 1462. godine zauzeli već postojeće naselje – grad Vrhbosnu (civitas Vrhbosna), koji je pod tim imenom postojao stoljećima prije toga na području današnjeg Sarajeva. Na tu povijesnu činjenicu podsjeća i naziv same Nadbiskupije, koji potječe iz srednjeg vijeka – Vrhbosna.
Povijesni izvori i arheološki nalazi potvrđuju postojanje sakralnih i urbanih struktura u srednjovjekovnoj Vrhbosni. Među njima se ističe katedrala svetog Petra, osnovana 1238. godine. Njezina prisutnost u Vrhbosni potvrđena je nalazima pet romaničkih kapitela u Podtekiji te oltara posvećenog apostolu Petru, otkrivenog na području nekadašnje Kemaludinove džamije. Ovi nalazi datiraju iz XII. i XIII. stoljeća.
Dodatno, nalazište kapitela u blizini bivše Skenderpašine tekije sugerira da se na tome mjestu nalazio sakralni objekt iz predturskog razdoblja. Povijesni izvori, poput povelje kralja Bele IV. iz 1244. godine, smještaju katedralu sv. Petra na „Brdo povrh Vrhbosne“ (in supra Vrhbozna Burdo).
Oltar iz katedrale sv. Petra pronađen u haremu Kemaludinove džamije dodatno potvrđuje postojanje ove crkve. Ovaj antički stup, korišten kao oltar, sadrži uklesani natpis:
(apost)OLI PETRI VERB(osnensi)
NON POTEST PONER(e)
(hoc o)PU(s)
Njegov original danas je pohranjen u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, dok je njegova kopija postavljena u vrhbosanskoj katedrali. Također, stilizirani prikaz ovog oltara nalazi se u grbu Vrhbosanske nadbiskupije.
📌Povijesni dokumenti i svjedočanstva
Osim arheoloških dokaza, postoje i brojni pisani dokumenti koji potvrđuju postojanje katedrale u Vrhbosni:
- 1238. – Papa Grgur IX. nalaže postavljanje biskupa Ponsu te spominje „buduću katedralnu crkvu“ u Bosni.
- 1238. – Papa naređuje dominikancima u Pečuhu da biskupu Ponsi predaju novac koji je ban Ninoslav položio za gradnju katedrale.
- 1238. – Papa naređuje benediktinskom opatu u Varadinu da preda novac za istu svrhu.
- 1239. – Papa potvrđuje bosanskom biskupu i kaptolu posjede, uključujući Brdo u Vrhbosni i Đakovo.
- 1244. – Kralj Bela IV. potvrđuje darovnicu hercega Kolomana i navodi da je katedrala sv. Petra utemeljena na Brdu povrh Vrhbosne.
Povijesni artefakti i pisani dokumenti jasno dokazuju da Vrhbosna nije samo prethodnica Sarajeva, već i da je postojala kao organizirano naselje s katedralom i biskupijom mnogo prije osmanskog osvajanja. Osim toga, područje Sarajeva imalo je naselja u kontinuitetu još od antičkih vremena, a Vrhbosna je bila samo jedno u tom nizu.
Kao što povijest pamti, tako i dokumenti svjedoče. Stoga je važno da istina ostane neosporna: Sarajevo nije nastalo 1462. godine, već je tada osmanska vlast preuzela kontrolu nad već postojećim naseljem – Vrhbosnom.
