Početak nove školske godine ponovno je otvorio pitanje težine školskih torbi koje svakodnevno nose učenici. Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da pretežak ruksak, osobito kada se nepravilno nosi, može biti povezan s bolovima u leđima, vratu i ramenima, kao i osjećajem umora kod djece.
Problem nije samo u kilogramima. Na zdravlje djeteta utječu i veličina torbe, njezin oblik, način nošenja te raspored knjiga i ostalih stvari unutar ruksaka.
Torba ne bi trebala biti preteška
Prema zdravstvenim preporukama, težina školske torbe trebala bi biti oko 5 do 10 posto tjelesne mase djeteta, dok se 15 posto smatra gornjom granicom koju ne bi trebalo prekoračiti. Ipak, stručnjaci naglašavaju da ne postoji jedna univerzalna granica koja odgovara svakom djetetu jer važnu ulogu imaju dob, tjelesna građa, fizička snaga i zdravstveno stanje.
Podaci iz istraživanja provedenog među učenicima jedne sarajevske osnovne škole pokazuju koliko ovaj problem može biti izražen. Prosječna težina torbe učenika petog razreda iznosila je 4,01 kilogram, dok je kod učenika šestog razreda bila 4,61 kilogram.
U istom istraživanju 64,6 posto učenika petog razreda i 37,5 posto učenika šestog razreda navelo je osjećaj umora zbog nošenja školske torbe.
Nepravilno nošenje dodatno povećava opterećenje
Kada je ruksak pretežak, dijete se može naginjati prema naprijed kako bi održalo ravnotežu. Dugotrajno nepravilno opterećenje može pridonijeti bolovima i promjenama u držanju tijela.
Poseban problem predstavlja nošenje torbe samo na jednom ramenu. Stručnjaci preporučuju korištenje oba remena, uz pravilno podešavanje njihove duljine kako bi ruksak čvrsto i visoko nalijegao na leđa.
Najvažnije i najteže predmete trebalo bi smjestiti bliže djetetovim leđima, dok bi sadržaj torbe trebalo rasporediti tako da opterećenje bude što ravnomjernije.
Problem koji zahtijeva suradnju roditelja i škola
Zdravstveni stručnjaci ističu da odgovornost nije samo na djeci i roditeljima. I obrazovni sustav može pridonijeti smanjenju opterećenja učenika.
Jedno od mogućih rješenja je organiziranje rasporeda tako da učenici tijekom jednog dana ne moraju nositi velik broj knjiga i dodatnog pribora. Školski ormarići također bi mogli omogućiti da dio udžbenika i opreme ostane u školi.
Roditeljima se savjetuje da redovito pregledaju sadržaj ruksaka i izbace sve što djetetu toga dana nije potrebno. Važno je obratiti pažnju i na samu torbu – trebala bi biti dovoljno lagana, imati široke naramenice i odgovarati veličini djetetova trupa.
Loše držanje sve češće se prati kod školske djece
Podaci Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo pokazuju da su problemi lokomotornog sustava među češćim zdravstvenim poteškoćama učenika. Udio učenika drugog razreda s lošim držanjem iznosio je 12,7 posto 2022., 12,5 posto 2023. i 14,7 posto 2024. godine.
Kod učenika osmih razreda taj je udio iznosio 28,2 posto 2022., 15,5 posto 2023. i 9,9 posto 2024. godine. Stručnjaci pritom naglašavaju da nastanak skolioze i drugih trajnih deformacija kralježnice ima više uzroka te da se one ne mogu izravno pripisati samo težini školske torbe.
Zbog toga se preporučuje kombinirati pravilno nošenje ruksaka s dovoljno kretanja, pravilnim sjedenjem i redovitom brigom o zdravlju djece.

