N24MagazinPriča majke iz Beograda: Dječak prebolio ospice, posljedice su uskoro bile vidne,...

Cijepljenje djece sve je manje

Priča majke iz Beograda: Dječak prebolio ospice, posljedice su uskoro bile vidne, ne može hodati ni govoriti

PODIJELITE ČLANAK

Anastasija Fuljak iz Beograda zabrinula se kad je 2018. godine na ruci šestomjesečnog sina Nemanje primijetila prvu ospu – početak infekcije malim boginjama.

Bilo je to u vrijeme posljednje epidemije malih boginja u Srbiji, koja je odnosila ljudske žrtve prvi put u dva desetljeća, podatak je Instituta za javno zdravstvo “Dr. Milan Jovanović Batut”.

Nemanja je preživio i činilo se da je prošao bez posljedica.

– Uredno se razvijao, a onda je dvije godine kasnije iznenada počeo gubiti sposobnost hoda i govora i teturati – prisjetila se Anastasija za BBC na srpskom.

Poslije mnogih analiza, liječnici su utvrdili da Nemanja ima subakutni sklerozirajući panencefalitis – bolest koja dovodi do oštećenja mozga i posljedica je preboljenih malih boginja, piše u liječničkom izvještaju Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta “Dr. Vukan Čupić” iz prosinca 2021. godine, u koji je BBC imao uvid.

– To je rijetka, ali opasna bolest, progresivna je i obično ima lošu prognozu – rekao je pedijatar Saša Milićević za srpski BBC.

Male boginje mogu izazvati ozbiljne posljedice koje se ponekad pokažu tek godinama kasnije, a stopa procijepljenosti u svijetu opada.

Nemanja je ospice preležao prije druge godine života, što je najraniji propisani uzrast za primanje MMR cjepiva, koje štiti od morbila, zaušnjaka i rubeole.

Iako je ovo cjepivo u Srbiji obvezno po Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, “stopa cijepljenih je u padu i to bi moglo dovesti do nove epidemije”, rekli su iz Udruženja pedijatara Srbije.

– Prema podacima koje nam je dostavio Institut ‘Batut’, stopa cijepljenih u 2020. godini bila je samo 78 posto, a potrebno je da ih bude više od 95 posto, jer su morbili vrlo zarazni – rekao je za BBC doktor Jorgos Kostantinidis, predsjednik Udruženja pedijatara.

BBC nije mogao nezavisno provjeriti navedene podatke, jer nisu javno dostupni na web stranici “Batuta”, a iz institucije nisu odgovorili na upit novinara do objavljivanja teksta.

Prema posljednjim javno dostupnim podacima, koji se odnose na 2015. godinu, stopa procijepljenosti MMR cjepivom u Srbiji bila je 84 posto.

Anastasija kaže da je dvogodišnji Nemanja bio “veseo i nestašan” dječak.

– Igrao se, stalno je čupkao i vukao mlađeg brata Alekseja, tada beba – priča.

U rujnu 2020. godine, u jeku pandemije koronavirusa, Nemanja je pošao u vrtić.

Međutim, već u listopadu morao je napraviti pauzu zato što se razbolio.

Ispostavilo se da krivac nije koronavirus na koji su roditelja prvo posumnjali.

– Pet dana je imao visoku temperaturu, a kad je to prošlo počeo je gubiti hod, teturati i padati. Uopće nam nije bilo jasno što se događa – prisjeća se Anastasija.

image

Nemanja je hospitaliziran na Klinici za neurologiju i psihijatriju djece i mladih u Beogradu, gdje su obavljene razne analize.

Zatim je bio pozitivan i na koronavirus te je obitelj otpuštena iz bolnice, tvrdi Anastasija.

– Rečeno nam je da se vratimo za dva tjedna, kad prođe korona, a Nemanji se za to vrijeme stanje pogoršavalo – kaže ona.

Dječak je “imao sve veću slabost mišića, lako bi zaspao i dugo je spavao”.

– Pokušava rukom dohvatiti brata, ali kao da ne može. Hoće nešto, ali kao da ga tijelo ne sluša – objašnjava.

Nemanja se poslije dva tjedna vratio u bolnicu. Stanje se pogoršavalo. Više nije mogao ni sjesti.

– Kočili su mu se pogled i vrat, imala sam dojam da gledam kako mi se dijete gasi pred očima – navodi Anastasija.

Poslije analiza, liječnici su potvrdili prisustvo antitijela morbila u likvoru, tekućini koja okružuje mozak.

Majka kaže da je liječnica bila vrlo pažljiva dok joj je saopćavala dijagnozu.

– Nije direktno rekla da nema pomoći, ali je navela da jako brzo ide i odmahnula glavom – dodaje.

Protiv ove bolesti službeno nema lijeka – moguće je samo usporiti njen razvoj.

Nemanja je danas četverogodišnjak koji svakodnevno ide na fizikalnu terapiju i uzima kombinaciju antivirusnih lijekova.

Poslije samostalnog istraživanja, roditelji su odlučili dati priliku liječenju u klinikama u Turskoj i Ukrajini.

– Tamo se primjenjuje eksperimentalna terapija, a to je jedina nada, pa smo odlučili da probamo – rekla je majka.

Međutim, početkom rata u Ukrajini, jedna od tih vrata su se zatvorila.

n24.ba

 

PODIJELITE ČLANAK

NAJNOVIJE

Pročitajte još