Prije 35 godina u Hrvatskoj je održan povijesni referendum o samostalnosti, na kojem su građani odlučivali o budućnosti države.
Referendum je održan 19. svibnja 1991. godine, godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora i konstituiranja prvog modernog Hrvatskog sabora, te je otvorio put saborskim odlukama o suverenosti i neovisnosti donesenima u lipnju i listopadu iste godine.
Odluku o raspisivanju referenduma donio je tadašnji predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman u travnju 1991., u vrijeme intenzivnih političkih pregovora o budućnosti tadašnje SFRJ te sve izraženijih napetosti i pobune dijela lokalnih Srba.
Građani su na referendumu dobili dva pitanja na koja su odgovarali s „za” ili „protiv”, na listićima plave i crvene boje, a pravo glasa imalo je oko 3,6 milijuna birača.
Na plavom listiću postavljeno je pitanje o suverenoj i samostalnoj Hrvatskoj koja može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. Od ukupno izašlih, 93,24 posto birača glasovalo je „za”, dok je protiv bilo 4,15 posto.
Na crvenom listiću građani su se izjašnjavali o ostanku Hrvatske u Jugoslaviji. Protiv ostanka glasovalo je 92,2 posto birača, dok je „za” bilo 5,38 posto.
Na temelju rezultata referenduma Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a 8. listopada iste godine usvojena je i Odluka o raskidu državno-pravnih veza sa SFRJ, čime je Hrvatska i formalno postala neovisna država.
