Udruženje malih i srednjih privrednika Federacije Bosne i Hercegovine zatražilo je da se povećanje minimalne plaće u FBiH uredi zakonom, uz jasno definirane iznose i rokove primjene. Iako ne osporavaju potrebu za većim primanjima radnika, upozoravaju kako bi novo naglo povećanje bez istodobnog rasterećenja gospodarstva moglo dovesti do dodatnih poskupljenja, ugrožavanja radnih mjesta i slabljenja konkurentnosti domaćih poduzeća.
Iz Udruženja ističu kako su već imali negativno iskustvo s prethodnim povećanjem minimalne plaće te smatraju da bi ponavljanje istog modela moglo izazvati slične posljedice.
Posebno upozoravaju da bi rast troškova rada mogao biti prenesen na krajnje potrošače, što bi značilo skuplje proizvode i usluge.
Veće plaće, ali i veći troškovi poslovanja
Privrednici navode kako samo povećanje minimalne plaće ne znači automatski i veće prihode za poduzeća, niti im donosi nove narudžbe ili povećanje produktivnosti.
Upozoravaju da bi se poduzeća koja posluju s ograničenim maržama mogla naći u teškoj situaciji ako im troškovi rada porastu, a prihodi ostanu nepromijenjeni.
U takvim okolnostima dio poslodavaca mogao bi biti primoran povećati cijene svojih proizvoda i usluga kako bi pokrio dodatne troškove.
Iz Udruženja smatraju da se iznos minimalne plaće i datum njezine primjene moraju odrediti dovoljno rano kako bi se gospodarstvenici mogli pripremiti i prilagoditi poslovanje.
Upozoravaju na mogući odlazak domaćih poduzeća
Jedan od problema na koji posebno skreću pozornost odnosi se na konkurentnost domaćih proizvođača u odnosu na tvrtke iz susjednih zemalja.
Prema njihovim upozorenjima, povećanje troškova poslovanja moglo bi pojedine poduzetnike navesti na razmišljanje o preseljenju proizvodnje u zemlje u kojima su uvjeti poslovanja povoljniji.
Takav scenarij, ističu, mogao bi imati dvostruke posljedice – radnici bi ostali bez zaposlenja, a javni proračuni izgubili bi dio prihoda od poreza i doprinosa.
Što traže od Vlade FBiH?
Iz Udruženja od Vlade Federacije BiH zahtijevaju smanjenje troškova javne administracije, ukidanje nepotrebnih procedura i dodatno rasterećenje rada.
Smatraju da je potrebno stvoriti uvjete u kojima će mala i srednja poduzeća imati više prostora za ulaganje u opremu, tehnologiju i osposobljavanje zaposlenika.
Naglašavaju i kako je potrebno zaštititi domaću proizvodnju te omogućiti poduzetnicima ravnopravnije uvjete na tržištu.
Dodatni izazov vide u sve većoj digitalizaciji i primjeni umjetne inteligencije, koje već mijenjaju tržište rada, a rast troškova zaposlenika mogao bi ubrzati automatizaciju pojedinih poslova.
Traže sudjelovanje u pregovorima o minimalnoj plaći
Iz Udruženja podsjećaju da mikro, mala i srednja poduzeća čine više od 90 posto ukupnog broja poduzeća u Federaciji BiH, zbog čega smatraju da njihovi predstavnici moraju biti uključeni u razgovore o budućoj minimalnoj plaći.
Poručuju kako su spremni razgovarati o visini plaće, rokovima njezine primjene i mjerama koje bi omogućile povećanje životnog standarda radnika bez ugrožavanja poslovanja.
Njihova je poruka da povećanje primanja mora biti praćeno konkretnim gospodarskim reformama kako bi radnici od većih plaća imali stvarnu korist, a domaća poduzeća mogla nastaviti poslovati i očuvati radna mjesta.
