Obilježavanje 9. siječnja kao Dana Republike Srpske i ove godine, unatoč pravosnažnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojima je taj datum proglašen neustavnim, predstavlja nastavak političkog prkosa ustavnom poretku države te ima ozbiljne pravne, političke i društvene posljedice, upozoravaju sugovornici u razgovoru za Fenu.
Profesor ustavnog prava na Internacionalnom univerzitetu Burch Davor Trlin ističe da se 9. siječnja ne može promatrati kao izoliran događaj, već kao dio dugogodišnje politike političkih elita u Republici Srpskoj. Naglašava da se taj datum veže za 1992. godinu i proglašava danom osnivanja RS-a, iako ona kao entitet pravno nastaje tek stupanjem na snagu Daytonskog mirovnog sporazuma.
Prema njegovim riječima, 9. siječnja simbolički je povezan s početkom dubokih političkih i etničkih podjela koje su dovele do rata, masovnih progona i genocida, zbog čega taj datum ima posebno problematično značenje za veliki broj građana Bosne i Hercegovine.
Trlin podsjeća da je Ustavni sud BiH još 2015. godine utvrdio da je obilježavanje 9. siječnja neustavno, a tu odluku potvrdio i 2019. godine, jer se taj datum poklapa s pravoslavnim vjerskim praznikom i time diskriminira nesrpsko stanovništvo u Republici Srpskoj. Takva praksa, upozorava, krši načela ravnopravnosti i nediskriminacije zajamčena Ustavom BiH i Daytonskim sporazumom.
Unatoč sudskim odlukama, obilježavanje se nastavlja uz svečane akademije, parade i javne manifestacije. Trlin upozorava da izostanak konkretne reakcije Tužiteljstva BiH i drugih institucija dodatno slabi vladavinu prava i povjerenje građana u pravosudni sustav.
Govoreći o političkim posljedicama, navodi da se ovakvim postupcima dodatno produbljuju političke tenzije i usporava europski put Bosne i Hercegovine, te da je ovakvo dugotrajno ignoriranje odluka najvišeg suda gotovo bez presedana u europskom pravnom prostoru.
Slično mišljenje iznosi i znanstveni suradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Hikmet Karčić, koji smatra da obilježavanje 9. siječnja ima snažnu simboliku demonstracije političke moći. Navodi da policijske parade i javne manifestacije šalju poruku kontrole i kontinuiteta vlasti, bez obzira na domaće i međunarodne kritike.
Karčić ističe i da se povremeno prisustvo pojedinaca iz inozemstva koristi za stvaranje dojma međunarodne podrške, iako je, prema njegovim riječima, riječ o plaćenim lobistima, a ne o službenim predstavnicima stranih država.
Sugovornici su suglasni da kontinuirano obilježavanje neustavnog dana Republike Srpske ima dugoročno negativne posljedice po funkcioniranje države, produbljuje nepovjerenje među narodima i dodatno slabi vladavinu prava u Bosni i Hercegovini.
