Iako Njemačka i dalje nudi veliki broj radnih mjesta i znatno veće zarade nego BiH, interes građana Bosne i Hercegovine za odlazak na rad u tu zemlju putem službenih kanala nastavlja padati. Istovremeno, domaći poslodavci sve izraženije osjećaju nedostatak radne snage.
Njemačkoj trenutno nedostaje između 14.000 i 25.000 poreznih savjetnika, a iskusni stručnjaci iz ovog područja mogu ostvariti bruto mjesečnu plaću veću od 7.000 eura. Unatoč tome, podaci pokazuju pad broja radnika iz BiH koji u Njemačku odlaze preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Prema podacima koje je iznio Boris Pupić, stručni suradnik za odnose s javnošću Agencije za rad i zapošljavanje BiH, tijekom prvih sedam mjeseci ove godine u Njemačkoj je putem Agencije zaposleno svega 17 osoba.
U istom razdoblju prošle godine posao u Njemačkoj dobio je 51 radnik iz BiH. Svi zaposleni ove godine bili su medicinski tehničari i medicinske sestre, jer postojeći međudržavni sporazum omogućava posredovanje pri zapošljavanju upravo tog kadra.
Manje odlazaka i prema Sloveniji
Pad je zabilježen i kada je riječ o Sloveniji.
U prvih šest mjeseci ove godine državljanima BiH izdana je 5.201 radna dozvola, od čega je 2.218 bilo novih dozvola, dok su ostale predstavljale produženja postojećih.
U istom razdoblju prošle godine izdano je 5.996 dozvola, među kojima je bilo 2.465 novih.
Profili radnika koji odlaze nisu se značajnije promijenili. Među najtraženijim zanimanjima su vozači kamiona, varioci, zidari, armirači i građevinski radnici.
Iz Agencije naglašavaju da posreduju samo pri zapošljavanju osoba koje se nalaze na evidencijama nezaposlenih, zbog čega nemaju podatke o ukupnom broju građana BiH koji odlaze u inozemstvo mimo međudržavnih sporazuma.
Poslodavci u BiH sve teže pronalaze radnike
Predsjednik Područne privredne komore Doboj Radovan Pazurević smatra da podatke o visokim plaćama u Njemačkoj treba promatrati s određenom rezervom.
Prema njegovim riječima, ekonomska situacija u Njemačkoj se promijenila i ljudima koji tamo žive danas je teže nego prije desetak ili 15 godina.
Pazurević smatra pozitivnim to što pritisak odlaska radnika iz BiH više nije toliko izražen kao prije četiri ili pet godina.
S druge strane, domaće gospodarstvo već osjeća ozbiljan nedostatak zaposlenih.
„Viška radne snage nema“, ističe Pazurević, navodeći da se ljudi sve manje javljaju na oglase za posao, iako su brojni natječaji stalno otvoreni.
Zbog nedostatka domaćih radnika poslodavci se sve češće okreću zapošljavanju stranih radnika, posebno iz azijskih zemalja.
Tako se tržište rada u BiH posljednjih godina mijenja u oba smjera – manje radnika odlazi prema tradicionalnim destinacijama poput Njemačke i Slovenije, dok domaće kompanije istovremeno sve više traže radnu snagu iz drugih zemalja.
