spot_img
spot_img
N24VijestiRast će računi za struju, Elektroprivreda HZ HB iznimka

N24-VIJESTI

Rast će računi za struju, Elektroprivreda HZ HB iznimka

PODIJELITE ČLANAK

U sljedećih nekoliko godina cijena električne energije u BiH, ponajprije na tržištu koje pokrivaju elektroprivredna poduzeća sa sjedištem u Sarajevu i Banjoj Luci, trebala bi drastično poskupjeti.

Cijena će rasti zbog toga što najveća proizvodnja dolazi iz “prljavih” izvora u termoelektranama s obzirom na to da Europska unija više neće tolerirati tu praksu, piše Večernji list.

S druge pak strane, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne neće imati sličnih problema jer svu svoju energiju proizvodi iz obnovljivih izvora – vode, snage vjetra, a uskoro i sunca, dok bi jedino mogla imati problema zbog eventualnog uvoza energije nastale proizvodnjom ugljičnog dioksida u godinama koje su hidrološki nepovoljnije.

Europska unija, naime, uvodi plaćanje carina, odnosno CO2 certifikata, što će se odraziti ne samo na proizvođače i izvoznike električne energije nego i na kompanije koje nemaju neutralan ugljični otisak, odnosno nemaju potvrdu da su njihovi proizvodi nastali korištenjem “zelene energije”.

Socijalne ustanove

Europska unija prošle je godine postigla politički dogovor o nametanju carine na emisije ugljičnog dioksida na uvoz robe koja onečišćuje okoliš, kao što su čelik i cement, što je prva svjetska shema, a čiji je cilj podržati europske industrije dok se dekarboniziraju. Pregovarači zemalja EU-a i Europskog parlamenta postigli su dogovor o Zakonu o naplati troškova emisije CO2 na uvoz željeza i čelika, cementa, gnojiva, aluminija i električne energije.

Tvrtke koje uvoze tu robu u Europsku uniju morat će kupiti certifikate koji pokrivaju njihove ugrađene emisije CO2, čime se zapravo štiti domaći proizvod pod izgovorom zaštite klime. EU je do sada domaćoj industriji davao besplatne dozvole za CO2 kako bi je zaštitio od konkurencije. Stanje će biti posebno izazovno u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu koja prošlih godina izvozi značajne količine energije, i to one koja nastaje u termoelektranama. Više od 50 posto godišnje proizvodnje električne energije upravo se odnosi na onu iz termoelektrana, piše Večernjak.

Unatoč razmjerno visokim cijenama električne energije prethodnih godina, svejedno ova elektroprivreda nije imala velike koristi iz jednostavnog razloga što godinama “šlepa” veliki broj rudnika ugljena koji su doslovno socijalne ustanove. Naime, broj zaposlenih u rudnicima je iznad 10.000, dok se procjenjuje kako je tamo stvarno potrebno upola manje radnika. Posebna je priča zaostala tehnologija crpljenja ugljena.

Istodobno, godišnji gubici ovih rudnika, od kojih je nekoliko najvažnijih dio koncerna Elektroprivrede BiH, u prosjeku je u gubitku iznad 70 milijuna maraka, što cijelu priču dodatno čini neodrživom. Kada se tome dodaju troškovi uvođenja CO2 certifikata, onda se tek mogu razumjeti razmjeri problema.

Čak i unatoč činjenici da je cijena dozvola na tržištu ugljika Europske unije pala na 84 eura po toni te je najniža u četiri mjeseca, zbog zabrinutosti oko smanjene potražnje povezane sa slabim proizvodnim sektorom u eurozoni, to implicira kako će megavat takve električne energije biti iznimno nekonkurentan. Kako za proizvođače električne energije i njezin izvoz tako i za kompanije koje koriste takvu energiju.

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, kao i Elektroprivreda Republike Srpske, pokušava djelomično ublažiti udare na vlastite proračune pokušajem brzog razvoja novih elektrana, ponajprije korištenjem snage sunca, ali i novih hidroelektrana. Tako je 90 milijuna maraka prikupljeno u posljednjih nekoliko godina te usmjereno za izgradnju triju fotonaponskih elektrana, od kojih će dvije biti na površinama rudnika koji djeluju u sklopu koncerna Elektroprivrede BiH.

Istodobno, u Republici Srpskoj odlučili su se na kombinirani model pa su od prošle godine krenuli s izgradnjom nekoliko solarnih elektrana, ali i uključivanjem građana koje se pak stimulira za izgradnju solarnih pogona na njihovim obiteljskim kućama kako bi se što više povećao udio “zelene energije” te kako bi svoj sustav također učinili energetski neovisnijim. Treba reći kako je sada više nego izvjesno da elektroprivredna poduzeća sa sjedištem u Sarajevu odnosno Trebinju neće moći ispuniti očekivane uvjete, piše Večernji list.

Odustali od TE Kongora

U EP HZ Herceg Bosne su prije više od deset godina “pokopali” ideju da se na području Duvanjskoga polja izgradi termoelektrana Kongora iako su analize dostupnih zaliha lignita govorile kako je takav projekt posve opravdan.

Nije zaživio zbog protivljenja Tomislavgrađana i Livnjaka, čak i unatoč tome što bi posve sigurno donio nešto manje od 1.000 radnih mjesta. Pokazalo se posve ispravno takvo razmišljanje jer su protivljenje gradnji takvog objekta opravdavali ekološkim razlozima.

Upravo to cilj je i vlastima EU-a koje nastoje posve ograničiti negativne učinke stakleničkih plinova i onečišćenja. Neovisno o tome, sve više industrijskih proizvođača u BiH odlučuje se za ugradnju vlastitih fotonaponskih elektrana kako bi smanjilo troškove za električnu energiju, ali i kako bi steklo dobru poziciju na tržištu “zelenih certifikata”.

Jedan od takvih najboljih primjera zapravo je jedan od školskih modela, pa čak i pionira u proizvodnji električne energije – širokobriješki gigant FEAL. Ova kompanija izgradila je jednu te gradi drugu vjetroelektranu koja nadmašuje njezine potrebe, a razvija i u sustave fotonaponskih elektrana, piše Večernji list.

Inače, obveze Bosne i Hercegovine proistječu iz približavanja Europskoj uniji. Potpisivanjem Sofijske deklaracije u studenome 2020. obvezala se da će u cilju potpore dekarbonizaciji u regiji zapadnog Balkana raditi na uvođenju oporezivanja emisija ugljičnog dioksida i na usuglašavanju s europskim sustavom trgovanja emisijama.

PODIJELITE ČLANAK

NAJNOVIJE

spot_img
Pročitajte još
spot_img
spot_img