Američki predsjednik Joe Biden je objavio da SAD zabranjuje uvoz ruske nafte, prirodnog plina i ugljena.

“Uvoz nafte i drugih ruskih energenata će zadati još jedan udarac Putinovom ratnom stroju”, rekao je Biden.

“Cijenu ćemo platiti u SAD-u, ali rekao sam da obrana slobode košta”, poručio je.

U izjavi koju su uživo prenosile američke televizije Biden je rekao kako je SAD donio odluku u bliskoj konzultaciji sa svojim saveznicima, ali razumije da neki od njihovih europskih saveznika neće moći poduzeti isti potez zbog svoje ovisnosti o ruskoj nafti. Kazao je kako SAD, kao zemlja koja proizvodi više nafte nego sve europske zemlje zajedno, sada surađuje s partnerima u Europi kako bi se smanjila njihova ovisnost o Rusiji, prenosi Index.hr.

Rekao je kako je ovo nešto što se moralo učiniti.

“Cijenu toga ćemo osjetiti i ovdje u SAD-u. Rekao sam da ću biti iskren s američkim narodom od početka. Kad sam prvi put govorio o tome, rekao sam da će obrana slobode koštati. Koštat će nas i u Sjedinjenim Državama. Republikanci i demokrati to jednako razumiju i jasni su oko toga da to moramo učiniti”, rekao je Biden.

“Putinov rat već šteti američkim obiteljima na benzinskim crpkama. Učinit ću sve što mogu da minimiziram poskupljenja ovdje kod kuće”, kazao je Biden. Naftnim i plinskim kompanijama je poručio da, iako je rat doveo do povećanja cijena, to nije izlika da se strašno povećavaju cijene i da se to prelijeva na američke potrošače. “Ruska agresija nas je sve skupo stajala i nema prostora da se to iskorištava”, rekao je.

Sjedinjene Države, inače, u prosjeku su 2021. iz Rusije uvozile više od 20.4 milijuna barela sirove nafte i rafiniranih proizvoda mjesečno, što je oko 8 posto američkog uvoza tekućih goriva, prema američkoj saveznoj agenciji Energy Information Administration (EIA).

Plan EU za potpuno odvajanje od ruskog plina

Europska komisija je predložila obrise plana koji bi mogao za dvije trećine smanjiti ovisnost Europske unije o ruskom plinu već do kraja ove godine, a znatno prije kraja ovoga desetljeća učiniti ju potpuno neovisnom od ruskih fosilnih goriva.

“Moramo postati neovisni o ruskoj nafti, ugljenu i plinu. Jednostavno se ne možemo oslanjati na dobavljača koji nam izrijekom prijeti”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Europska unija uvozi 90 posto svojih potreba za plinom, od toga iz Rusije oko 45 posto. Rusija je i glavni dobavljač sirove nafte, 27 posto europskog uvoza je iz Rusije, zatim iz Norveške, Kazahstana i Sjedinjenih Država po osam posto iz svake od te tri zemlje.

Europa se već nekoliko mjeseci suočava s velikim rastom cijena energije, najprije zbog povećanja globalne potražnje slijedom gospodarskog oporavka od pandemije covida-19, a sada je ruska invazija na Ukrajinu dodatno pogoršala problem i unijela nesigurnost u pogledu mogućeg prekida opskrbe prije potrebnim energentima.

Sjedinjene Države i dio članica EU traže prekid uvoza energenata iz Rusije kako bi je se i na taj način prisililo da okonča rat koji vodi protiv Ukrajine, međutim, dio članica EU kaže da ne mogu u tako kratkom roku zamijeniti ruski plin.

Neposredno prije invazije na Ukrajinu, veleprodajne cijene plina bile su oko 200 posto veće nego prije godinu dana, a slično je bilo i s cijenama električne energije.

Trenutačno su spremišta plina u EU popunjena oko 29 posto, što je dovoljno do kraja ove sezone grijanja. Međutim, dulji poremećaj u dotoku ruskog plina mogao bi pogoditi gospodarstvo i dovesti do zatvaranja tvornica.

“Moramo djelovati sada kako bismo ublažili učinak rasta cijena, diversificirali dobavu plina za sljedeću zimu i ubrzali prelazak na čistu energiju. Što prije prijeđemo na obnovljive izvore i vodik, u kombinaciji s energetskom efikasnošću, to prije ćemo zaista postati neovisni i ovladati našim energetskim sustavom”, kaže Von der Leyen.