Crvennilo, peckanje, suhoća očiju, zamućen vid i osjećaj umora samo su neki simptomi višesatnog rada na kompjuteru ili računalu koje osjeća čak 80 % ljudi koji svakodnevno rade na istom.
Upotreba kompjutera sastavni je dio života većine populacije. Mnogima je čak nezamislivo preživjeti dan bez kompjutera. S jedne strane nam olakšavaju život i rad, a s druge negativno utječu na naše zdravlje, prvenstveno zdravlje očiju.
Velik problem je suh zrak u radnim prostorima
Riječ je o privremenom stanju uzrokovanom dugim i neprekinutim periodima gledanja u zaslon računala, zbog čega se smanjuje učestalost treptanja. Naime, normalna učestalost treptanja je 16 – 20 puta u minuti, dok se ona kod ljudi koji rade za računalom smanjuje za čak 6 – 8 treptaja po minuti.
- glavobolja
- zamagljen vid
- bol u vratu
- umor
- zamor očiju
- problemi u fokusiranju pogleda
Velik problem u uredima predstavlja i temperatura, odnosno kondicioniranje zraka. Naime, prostori se griju ili pak rashlađuju klimama, no nerijetko se zaboravlja i potreba ovlaživanja zraka. To je, primjerice, glavni problem u uredima u SAD-u.
U uvjetima grijanja i hlađenja, bez ovlaživanja zraka, cijelo tijelo se isušuje, pa tako i oči.
Prevencija sindroma kompjuterskog vida
Ipak, prevencija postoji, tvrde oftalmolozi. Dr. Ante Barišić, poznati oftalmolog, objašnjava:
Najvažniji korak u liječenju i sprječavanju očnih kompjutorskih problema su redoviti pregledi kod oftalmologa. Važnu uloga svakako ima odgovarajuća rasvjeta. Zato izbjegavajte gledanje televizora i rad na kompjuteru u zamračenoj prostoriji. Dodatno osvjetljenje smanjuje opterećenje očiju i do šest puta.
Monitor bi trebao tako biti postavljen ispred očiju, i to na udaljenosti 40 – 70 cm. Kad je sindrom kompjuterskog vida u pitanju, dr. Barišić preporučuje i svjesno treptanje, što pomaže ponovnom vlaženju očiju.
Suhoća očiju može se smanjiti i upotrebom otopina umjetnih suza, dok se smanjena sposobnost fokusiranja ublažava nošenjem naočala plus dioptrije (od +1,00 do +1,50).
