Smrt Pape Franje: Što se događa u Vatikanu nakon smrti poglavara Katoličke Crkve?
Papa Franjo preminuo je u 88. godini života, čime je Katolička Crkva ušla u razdoblje žalosti, ali i precizno određenih procedura koje se stoljećima provode nakon smrti Svetog Oca. Njegovom smrću na snagu stupa niz propisa, dijelom temeljenih na dugoj tradiciji, a dijelom na pravilima koje su odredili njegovi prethodnici.
Prvi koraci nakon smrti
Smrt Pape najprije potvrđuje kamerlengo – trenutačno kardinal Kevin Farrell – koji u nazočnosti tajnika i kancelara Apostolskog dvora službeno proglašava da je Papa preminuo. Nekada se to činilo simboličkim udarcem srebrnog čekića po čelu preminulog Pape, no danas se smrt potvrđuje medicinski, dok kamerlengo ispunjava formalne protokole.
Nakon službene potvrde, Papine privatne prostorije – radna i spavaća soba – se zatvaraju i zapečaćuju, a kamerlengo preuzima i simbolično vlasništvo nad bazilikom Sv. Ivana Lateranskog, katedralom rimskog biskupa, kao i ljetnikovcem Castel Gandolfo. Vijest o smrti potom se šalje vikarima grada Rima i Vatikana, koji informiraju vjernike jer je Papa i biskup Rima i poglavar Vatikanske države.
Trodnevno izlaganje i žalovanje
Tijelo Pape uređuju i odijevaju u liturgijsko ruho: crvenu kazulu, palij i bijelu mitru. Tri dana bit će izloženo u bazilici Sv. Petra kako bi mu vjernici mogli odati počast. Tijekom tog razdoblja, bez izričitog dopuštenja kamerlenga nije dozvoljeno fotografiranje tijela.
U tih devet dana kardinali svakodnevno prikazuju mise zadušnice. U međuvremenu, Crkvom upravlja Kardinalski zbor, koji obavlja tekuće poslove dok se ne izabere novi papa. Također, uništava se “ribarski prsten”, koji simbolizira papinsku vlast i služio je kao pečat za papinska pisma.
Pogrebne svečanosti
Sprovod mora biti održan u roku od četiri do šest dana. Pontifikalna misa služit će se u bazilici Sv. Petra, uz prisustvo predstavnika diplomatskog zbora. Po tradiciji, papa se polaže u trostruki lijes – od čempresa, cinka i oraha – a posljednji su pape najčešće sahranjeni ispod bazilike Sv. Petra.
Ipak, Papa Franjo odlučio je drugačije. Još 2023. u intervjuu je rekao kako želi biti pokopan u bazilici Santa Maria Maggiore u Rimu, jednoj od svojih najdražih crkava. Također je zatražio da bude pokopan u jednostavnom lijesu od drveta i cinka, čime će postati prvi papa u stoljeću sahranjen izvan Vatikana.
Priprema za izbor novog Pape
Tijekom razdoblja bez Pape, Papinski apartman ostaje prazan – nitko se u njemu ne smije nastaniti. Časne sestre i osoblje ostaju na dužnosti do izbora novog poglavara.
Dva do tri tjedna nakon pogreba kardinali mlađi od 80 godina okupljaju se u Sikstinskoj kapeli na konklavi – tajnom i strogo reguliranom procesu izbora novog Pape. Svaki od otprilike 120 kardinala glasuje ispisujući ime kandidata na listić koji se ubacuje u kalež na oltaru. Ako nitko ne dobije dvotrećinsku većinu, slijedi novo glasanje. Moguće su četiri runde glasanja dnevno, sve dok ne bude izabran novi poglavar Katoličke Crkve.
Smrt Pape nije samo trenutak duboke tuge za vjernike diljem svijeta, već i početak pažljivo reguliranog prijelaznog razdoblja koje jamči kontinuitet Crkve i njezina vodstva.
