U Srbiji se danas, 25. listopada, održavaju izvanredni parlamentarni izbori koji bi mogli označiti prekretnicu u političkom životu zemlje. Glavna utrka vodi se između Srpske napredne stranke (SNS), povezane s Aleksandrom Vučićem, i Studentske liste, pokreta koji je izrastao iz višemjesečnih prosvjeda protiv korupcije i načina upravljanja državom.
Izbori se održavaju nakon gotovo dvije godine studentskih prosvjeda, pokrenutih nakon urušavanja nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu u studenome 2024. godine, kada je poginulo 16 osoba. Prosvjedi su prerasli u jedan od najvećih društvenih pokreta u Srbiji posljednjih desetljeća, a zahtjevi za odgovornošću i borbom protiv korupcije postupno su prerasli u širi zahtjev za političkim promjenama.
Studentska lista najveći je izazov Vučićevoj vlasti
Studentska lista okuplja 250 kandidata, među kojima su sveučilišni profesori, liječnici, stručnjaci i drugi građani bez značajnijeg prethodnog političkog iskustva. Njezini glavni ciljevi uključuju borbu protiv korupcije, jačanje vladavine prava i neovisnosti institucija te poboljšanje uvjeta u obrazovanju.
S druge strane, Vučić i njegova politička opcija tijekom kampanje naglašavali su gospodarski razvoj, infrastrukturne projekte, povećanje primanja i očuvanje državnih interesa.
Istraživanja javnog mnijenja uoči izbora pokazivala su neizvjesnu utrku. Pojedine ankete davale su prednost vladajućoj stranci, dok su druge upućivale na mogućnost pobjede studentskog pokreta. Zbog različitih rezultata anketa konačan ishod teško je pouzdano predvidjeti.
Što izbori znače za Bosnu i Hercegovinu?
Ishod izbora mogao bi imati šire posljedice za političke odnose na zapadnom Balkanu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Nastavak Vučićeve političke dominacije značio bi zadržavanje postojećeg smjera srbijanske politike, dok bi eventualni dolazak nove političke opcije otvorio prostor za promjene u načinu upravljanja državom i funkcioniranju institucija.
Ipak, pobjeda studentskog pokreta ne bi automatski značila potpuni zaokret srbijanske vanjske politike, osobito kada je riječ o odnosima s Europskom unijom, Rusijom i susjednim državama.
Na izborima se bira 250 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srbije, a za formiranje parlamentarne većine potrebno je najmanje 126 mandata. Stoga će, osim samog broja osvojenih glasova, presudnu ulogu imati i mogućnost pojedinih izbornih lista da osiguraju potrebnu većinu za formiranje nove vlade.
Rezultati današnjeg glasovanja pokazat će hoće li Aleksandar Vučić i njegova politička opcija zadržati vlast ili će studentski pokret uspjeti ostvariti povijesni izborni rezultat.
