Na 30. godišnjicu genocida u Srebrenici, tisuće ljudi iz Bosne i Hercegovine, regije i svijeta okupile su se u Potočarima kako bi odale počast žrtvama i izrazile solidarnost s njihovim obiteljima. Ove godine konačan smiraj pronašlo je još sedam žrtava, među kojima su dvojica mladića, Senajid Avdić i Hariz Mujić, obojica rođeni 1976. godine. Kada su ubijeni, imali su tek 19 godina. Otrgnuti su iz ruku svojih najmilijih, a njihovi su snovi i životi prekinuti. Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnim grobnicama koje su premještane kako bi se prikrili tragovi zločina. Nakon dugotrajnog traganja, ukopani su s imenom, dostojanstvom i molitvom.
Uz njih su ukopani i Fata Bektić (1928), najstarija žrtva koja će ove godine naći smiraj u Potočarima, zatim Hasib Omerović (1961), Sejdalija Alić (1961), Rifet Gabeljić (1964) i Amir Mujčić (1964). Tišinu doline bijelih nišana cijeli dan prekidali su jecaji i bolni uzdasi, a posebno u trenucima kada su tabuti spuštani u zemlju. Bol i tuga najmilijih slamali su srca svih prisutnih.
I ove godine ukopani su nepotpuni posmrtni ostaci. Neke obitelji ukopale su samo jednu kost svojih najmilijih, no, kako kažu, i to im je dovoljno da imaju gdje doći, proučiti Fatihu i dostojanstveno se oprostiti.
Nakon komemoracije u bivšoj tvornici akumulatora, brojni su dužnosnici položili cvijeće pored Memorijalnog kamena, a potom je započeo vjerski dio programa učenjem Jasina, ilahije „Šehidi“ i izvedbom „Srebreničkog inferna“ u izvedbi hora „Djeca Srebrenice“. Dženazu-namaz predvodio je reisul-ulema Husein ef. Kavazović, a klanjale su je tisuće ljudi.
Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, do sada je u Memorijalnom centru Potočari ukopano 6.765 žrtava, dok je još 250 ukopano u mjesnim mezarjima prema želji obitelji. Još uvijek se traga za 7.581 osobom, od čega se oko 1.000 vodi kao nestalo u vezi sa Srebrenicom.
Obilježavanju je prisustovao i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković koji je rekao:
„Mi smo došli prije svega iskazati poštovanje žrtvama genocida koji se ovdje dogodio 1995. godine. Želimo da se ovakvi, najteži zločini nikada ne ponove. Hrvatska je uvijek uz Bosnu i Hercegovinu, prijateljska, susjedna zemlja i zemlja koja je prošle godine u UN-u glasala za Rezoluciju.“
Osvrćući se na izjave predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića u kojima negira genocid u Srebrenici, Plenković je rekao:
„Moje su izjave uvijek bile jasne i takve kakvo je činjenično stanje.“
Govoreći o europskom putu BiH i procesu pomirenja, naglasio je:
„Bez istine nema ni iskrenog pomirenja. Prvo trebamo otvoriti istine i utvrditi odgovornost, a onda slijedi pomirenje. To je povijesna praksa nakon velikih ratova i sukoba. Ono što je politika Hrvatske Vlade jest da smo uz BiH najveći zagovornik njenog europskog puta. Vidjeli ste to prošle godine kada je donesena odluka o otvaranju pregovora. Ja smatram da je za sve konstitutivne narode BiH europski put najbitniji.“
Počast žrtvama odala je i delegacija srbijanskog Pokreta slobodnih građana (PSG), predvođena predsjednikom Pavlom Grbovićem. U priopćenju PSG-a navodi se:
„Današnji dan je povijesna opomena kakve tragične posljedice može proizvesti politika u čijem je centru ekstremni nacionalizam i mržnja prema predstavnicima drugih naroda.“
Dodali su:
„Naša politička obaveza je da prihvatimo pravosnažne sudske presude, kao i da prihvatimo političku odgovornost onih aktera koji su svojom neodgovornom i zločinačkom politikom kreirali atmosferu u kojoj su ovakvi zločini mogući i koji nisu učinili ništa kako bi spriječili izvršenje genocida.“
Zaključili su da je jedini način da se nove generacije oslobode tereta moralne i političke odgovornosti taj da se genocid jasno i nedvosmisleno osudi, te da se jasno ukaže na one koji snose političku odgovornost, s ciljem preveniranja mogućih budućih genocida.
Srebrenica i trideset godina poslije ostaje rana koja ne zacjeljuje, ali i podsjetnik na nužnost istine, pravde i odgovornosti – za mir koji još uvijek traži svoje pravo mjesto u regionu.
(izvor – klix.ba)
