Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara ocijenila je kako je Federacija u proteklom razdoblju, unatoč globalnim i unutarnjim izazovima, uspjela očuvati političku stabilnost i funkcionalnost institucija. Istaknula je da Federacija nije prolazila kroz ozbiljne političke krize kakve su zabilježene na drugim razinama vlasti te da u tom razdoblju nisu bile izražene nacionalne napetosti.
Govoreći o Proračunu Federacije BiH za ovu godinu, navela je kako je riječ o dokumentu koji je u velikoj mjeri opterećen socijalnim davanjima, prije svega zbog obveza prema mirovinskom sustavu. Više od polovice proračuna, kako je pojasnila, odlazi na mirovine i druga socijalna izdvajanja, što je znatno ograničilo prostor za razvojne projekte, osobito u području gospodarstva i infrastrukture.
Osvrnula se i na zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji, koji je podnijela još u rujnu, smatrajući da je zakon u tadašnjem obliku bio neprovediv. Postupak pred Ustavnim sudom i dalje je u tijeku, a očekuje se i javna rasprava. Naglasila je kako su aktualni razgovori o tom projektu, uz sudjelovanje međunarodnih aktera, potvrdili potrebu političkog konsenzusa za realizaciju strateških projekata u Bosni i Hercegovini.
Južnu plinsku interkonekciju ocijenila je strateškim projektom, istaknuvši važnost partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali uz naglasak da svi procesi, uključujući dodjelu koncesija i izbor partnera, moraju biti zakoniti i transparentni.
U izbornoj godini stabilnost parlamentarne većine, prema njezinoj ocjeni, potvrđena je usvajanjem proračuna, dok je kao ključ očuvanja stabilnosti navela stalnu komunikaciju i dogovor unutar vladajuće većine.
Za razliku od Federacije, stanje na državnoj razini ocijenila je znatno lošijim, posebno kada je riječ o europskim integracijama, upozorivši da je 2025. godina izgubljena za europski put Bosne i Hercegovine, uz bojazan da bi se takav trend mogao nastaviti i u 2026.
Komentirajući politički pluralizam među Hrvatima, navela je kako unutar HNS-a djeluje više stranaka te da ne postoji izjednačavanje HDZ-a i HNS-a, već jasno definirana pravila rada. Ponovno je naglasila kako je izmjena Izbornog zakona ključno političko pitanje za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini te da bez političkih partnera nije moguće donijeti takve promjene.
Govoreći o demografskim izazovima, priznala je da su podaci o smanjenju broja Hrvata zabrinjavajući, ali je istaknula i primjere povratka mladih u pojedine sredine, naglasivši kako su infrastruktura, radna mjesta i sigurnost ključni uvjeti za ostanak i povratak stanovništva.
