Ministri vanjskih poslova NATO-a održali su izvanredni sastanak u Bruxellesu na kojem je glavna tema bila eskalacija krize u Ukrajini.
Sastanku se se pridružili ministri vanjskih poslova Finske i Švedske te visoki predstavnik Europske unije. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba obratio se svojim kolegama video porukom, u kojoj je opisao pogoršanje humanitarne situacije u svojoj zemlji.
Ministri su osudili invaziju Rusije na Ukrajinu i izrazili solidarnost i podršku za hrabrost ukrajinskog naroda i oružanih snaga, navodi se u priopćenju iz NATO-a.
Pored još tisuća vojnika koje su saveznici već poslali u istočni dio Alijanse, NATO prvi put raspoređuje svoje snage za odgovor, ima preko 130 zrakoplova u visokom stanju pripravnosti i preko 200 brodova od krajnjeg sjevera do Mediterana.
– Nastavit ćemo raditi ono što je potrebno da zaštitimo i obranimo svaki pedalj teritorije NATO-a, rekao je glavni tajnik Jens Stoltenberg. Ministri vanjskih poslova također su razgovarali o potrebi podrške partnerima koji bi mogli biti u opasnosti od prelivanja rata u Ukrajini, uključujući Gruziju i Bosnu i Hercegovinu.
– NATO ne želi rat s Rusijom. Ambicija Kremlja je ponovno uspostaviti sferu interesa i uskratiti pravo drugim zemljama na odabir vlastitog puta. S toga, NATO mora podržati Gruziju i BiH, zemlje koje su pod rizikom. Ovaj rat je uspostavio novo normalno za našu sigurnost. Moramo izbjeći sukob u budućim godinama. Puno je toga na kocki. Hoće li prevladati demokracija ili autoritativni režim i pitanje je u kakvom svijetu želimo živjeti – kazao je glavni tajnik NATO-a.
– Mi nismo dio ovog sukoba – rekao je Stoltenberg, dodajući kako NATO ima “odgovornost da osigura da on ne eskalira i ne širi se izvan Ukrajine. To bi bilo još razornije i opasnije.”
