Višemjesečna suša i ekstremno visoke temperature ostavili su teške posljedice na poljoprivredu u Bosni i Hercegovini. Prema procjenama proizvođača i stručnjaka, pojedine ratarske i povrtlarske kulture pretrpjele su gubitke od čak 70 do 90 posto.
Najveće štete zabilježene su na kukuruzu, osobito na područjima Semberije, Posavine i Lijevče polja, ali i u drugim dijelovima zemlje. Na brojnim parcelama klipovi se zbog nedostatka vlage nisu ni formirali.
Problemi su zahvatili i soju, papriku, rajčicu, kupus te voće, dok visoke temperature dodatno otežavaju stočarsku proizvodnju.
„Stanje je loše, teško, posebno kada je riječ o kukuruzu, voću i povrću. Problemi su i u stočarskoj proizvodnji, životinje doživljavaju toplinske udare“, kazao je Nedžad Bićo iz Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.
Strah od posljedica za stočni fond
Poljoprivrednike posebno zabrinjava nedostatak hrane za stoku. Kukuruz i soja ključni su za prehranu goveda, svinja i peradi, pa bi njihovi smanjeni prinosi mogli dovesti do velikog poskupljenja stočne hrane.
Dodatni problem predstavlja mogućnost pojave mikotoksina i aflatoksina u usjevima koji su bili izloženi ekstremnom toplinskom stresu.
Proizvođači upozoravaju da bi nedostatak silaže neke farmere mogao prisiliti na rasprodaju ili klanje muznih grla.
Poljoprivrednici traže pomoć države
Predsjednik Udruge poljoprivrednika Semberije Željko Stanić kaže da proizvođači bez konkretne pomoći vlasti teško mogu opstati.
„Suša je uništila sve, nemamo što očekivati“, poručio je Stanić, dodajući da dosadašnje mjere nisu dovoljne za saniranje nastalih šteta.
Iz Federalne uprave civilne zaštite poručeno je da trenutačno ni na jednom području Federacije BiH nije proglašeno stanje prirodne i druge nesreće od strane lokalnih zajednica. Nadležni navode da će pratiti situaciju i reagirati ako lokalne zajednice proglase elementarnu nepogodu.
Navodnjavanje ostaje najveći problem
Stručnjaci upozoravaju da ovogodišnja suša nije izoliran slučaj, već sve izraženija posljedica klimatskih promjena. BiH i dalje ima vrlo mali udio poljoprivrednih površina obuhvaćenih sustavima navodnjavanja, dok se brojni proizvođači gotovo u potpunosti oslanjaju na oborine.
Resorna ministarstva najavljuju ubrzanje isplate poticaja, premija po hektaru i moguće subvencioniranje dizelskog goriva, ali poljoprivrednici i analitičari upozoravaju da su potrebna dugoročna ulaganja u akumulacije, kanale, sustave navodnjavanja i osiguranje usjeva.
Ako se takva ulaganja ne ubrzaju, ekstremne suše mogle bi u budućnosti dodatno ugroziti proizvodnju hrane, stočni fond i opstanak brojnih poljoprivrednih gospodarstava u BiH.
