Epilepsija je jedna od najučestalijih bolesti ili poremećaja u neurologiji, koja zbog svojih karakteristika predstavlja ozbiljan medicinski i socijalni problem. Uzrok nastanka bolesti i simptomi su izrazito raznoliki. Epilepsija predstavlja kronični poremećaj stanica moždane kore, koje iz različitih razloga postaju ‘pretjerano podražajne’ i reagiraju sinkronim izbijanjima električkih impulsa, što se manifestira epileptičkim napadajima.
Koji su uzroci epilepsije?
Za epilepsiju nema prepoznatljivog uzroka u otprilike polovice ljudi s tim stanjem. U drugoj polovici, stanje se može pratiti kroz različite čimbenike, uključujući:
- Genetski utjecaj – Neke vrste epilepsije, koje su kategorizirane prema vrsti napadaja koji osoba doživljava ili dijelu mozga koji je zahvaćen, javljaju se u obiteljima. U tim slučajevima je vjerojatno da postoji genetski utjecaj. Istraživači su neke vrste epilepsije povezali s određenim genima, ali za većinu ljudi geni su samo dio uzroka epilepsije. Određeni geni mogu učiniti osobu osjetljivijom na uvjete okoline koji izazivaju napadaje.
- Trauma glave – Trauma glave kao posljedica prometne nesreće ili druge traumatske ozljede može uzrokovati epilepsiju.
- Abnormalnosti mozga – Abnormalnosti u mozgu, uključujući tumore mozga ili vaskularne malformacije kao što su arteriovenske malformacije (AVM) i kavernozne malformacije, mogu uzrokovati epilepsiju.
- Moždani udar je vodeći uzrok epilepsije kod odraslih starijih od 35 godina.
- Infekcije – Meningitis, HIV, virusni encefalitis i neke parazitske infekcije mogu uzrokovati epilepsiju.
- Prenatalna ozljeda – Prije rođenja bebe su osjetljive na oštećenja mozga koja mogu biti uzrokovana nekoliko čimbenika, kao što su infekcija kod majke, loša prehrana ili nedostatak kisika. Ovo oštećenje mozga može rezultirati epilepsijom ili cerebralnom paralizom.
- Razvojni poremećaji – Epilepsija se ponekad može povezati s razvojnim poremećajima, poput autizma.
Epilepsija simptomi
Budući da je epilepsija uzrokovana abnormalnom aktivnošću u mozgu, napadaji mogu utjecati na bilo koji proces koji koordinira mozak. Znakovi i simptomi napadaja mogu uključivati:
Privremena zbunjenost, Zagledanost u jednu točku (osoba se zagleda u nešto i pri tom je potpuno odsutna), Ukočeni mišići, Nekontrolirani trzajući pokreti ruku i nogu, Gubitak svijesti ili svjesnosti, Psihološki simptomi kao što su strah, tjeskoba ili deja vu.
Epileptični napadaji
- Veliki napad. Najčešći su veliki napadaji, popraćeni potpunim gubitkom svijesti, grčevima i pojačanim lučenjem sline. Osoba također može poplaviti, ugristi se za jezik ili se pomokriti.
- Mali napad. Suprotno velikima, postoje i slabiji napadaji, koji su češći kod djece. Manifestiraju se na način da dijete prekine dotadašnju aktivnost i zagleda se u neki predmet. Pri tom je potpuno odsutno.
- Parcijalna epilepsija. Drugu skupinu epileptičnih napadaja čine parcijalni napadi. Parcijalni napadi se dijele na one s jednostavnim i one sa složenim simptomima. Osnovna razlika je u tome što kod onih sa složenim simptomima dolazi do poremećaja svijesti. Izgled parcijalnog napada najviše ovisi o tome koji dio moždane kore je napad zahvatio. Primjerice, epileptičko žarište u motoričkoj kori će rezultirati kočenjem i grčevima zahvaćenih mišića, dok žarište u senzornoj kori uzrokuje osjećaj utrnulosti.
