Sjedinjene Američke Države provele su vojnu operaciju u Venezueli tijekom koje su zarobile predsjednika Nicolasa Madura i njegovu suprugu Ciliu Flores te ih prebacile izvan zemlje. Američke vlasti navode da su oboje optuženi pred američkim sudovima te da će se protiv njih voditi kazneni postupak u SAD-u.
Američka državna odvjetnica Pam Bondi potvrdila je da se Madura i Flores tereti u okviru istraga povezanih s međunarodnim kriminalom, ističući kako je operacija provedena uz podršku američke vojske. Dužnosnici u Washingtonu poručuju da se nakon uhićenja Madura ne očekuju daljnje vojne aktivnosti u Venezueli.
Oštru reakciju uputila je Rusija, koja je američke napade ocijenila neopravdanima i opasnima. Moskva upozorava da je riječ o kršenju međunarodnog prava te poziva na sprječavanje daljnje eskalacije i rješavanje krize dijalogom, naglašavajući da Latinska Amerika mora ostati zona mira. Ruske vlasti ističu i da Venezueli mora biti zajamčeno pravo na samostalno odlučivanje bez vanjskog vojnog uplitanja.
Europska unija pozvala je na suzdržanost, deeskalaciju i poštivanje međunarodnog prava. Slične poruke stigle su i iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije i Poljske, koje izražavaju zabrinutost zbog mogućih globalnih posljedica američke vojne akcije. Španjolska je pritom ponudila posredovanje s ciljem mirnog rješenja krize.
U Latinskoj Americi reakcije su podijeljene. Kolumbija je najavila raspoređivanje vojske na granici s Venezuelom, dok su Meksiko, Čile i Urugvaj osudili američku intervenciju, upozoravajući na prijetnju regionalnoj stabilnosti i kršenje suvereniteta. Suprotno tome, argentinski predsjednik Javier Milei podržao je potez Washingtona, ocijenivši ga nužnim pritiskom na vlast u Caracasu.
Razvoj događaja izazvao je snažne međunarodne reakcije i dodatno zaoštrio raspravu o zakonitosti vojne intervencije, dok svjetski akteri pozivaju na oprez i diplomatsko rješavanje nastale krize.
