Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da se otpornost bakterija na antibiotike ubrzano širi diljem svijeta, postajući jedna od najvećih prijetnji javnom zdravlju.
Prema najnovijim istraživanjima iz 2023. godine, u više od 40 % slučajeva bakterija ne reagira na najčešće korištene antibiotike, što značajno otežava liječenje standardnih infekcija.
Što znači antibiotska rezistencija?
Antibiotici djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihovu reprodukciju. Međutim, kod respirencije lijekova, bakterije razvijaju mehanizme obrane koji ih čine otpornima, pa čak i jaki antibiotici postaju neučinkoviti. Takva otpornost može uzrokovati da jednostavne infekcije prerastu u opasne bolesti koje se teško liječe.
Podaci i regionalne razlike
Analize WHO-a obuhvatile su 22 najčešće primjenjivana antibiotika za infekcije mokraćnog sustava, probavnog trakta, krvi i spolno prenosivih bolesti. Između 2018. i 2023. godine zabilježen je porast otpornosti od 5 do 15 % godišnje kod mnogih bakterija. U slučaju bakterija kao što su Escherichia coli i Klebsiella pneumoniae, standardni antibiotici danas često ne daju učinak u 40 do 55 % infekcija — a u nekim zemljama u Africi ta brojka prelazi i 70 %.
Napominje se da su jugoistočna Azija i istočni Mediteran među regijama s naročito visokom stopom rezistencije. WHO procjenjuje da je 2021. godine najmanje 1,1 milijun ljudi izravno preminulo zbog bakterijskih infekcija otpornima na antibiotike, dok je ukupno 7,7 milijuna smrtnih slučajeva bilo povezanih sa bakterijskim infekcijama.
Zašto nastaje rezistencija?
Prekomjerna i neprimjerena primjena antibiotika — kako u medicini, tako i u stočarstvu — glavni je pokretač razvoja otpornosti. Svaki put kada su bakterije izložene antibioticima, one koje imaju mutacije koje im daju prednost opstanka mogu se proširiti i postati dominantne. Posebno su rizični bolnički uvjeti i intenzivna uporaba antibiotika u poljoprivredi.
Kako možemo djelovati?
WHO ističe da je ključno smanjiti nepotrebnu upotrebu antibiotika. Oni ne djeluju protiv virusnih bolesti poput gripe, COVID-19 ili prehlade, stoga se ne smiju koristiti bez opravdanog medicinskog razloga. Također je važno da pacijenti slijede upute liječnika i ne traže antibiotik kad on nije neophodan.
Preporuke za javnost i zdravstvene institucije:
- Redovito pranje ruku i održavanje higijene
- Cijepljenje protiv zaraznih bolesti
- Korištenje antibiotika samo po receptu i pod nadzorom stručnjaka
- Poticanje istraživanja i razvoja novih antibiotika, jer trenutni lijekovi sve češće gube učinkovitost
WHO poziva vlade i zdravstvene sustave svih zemalja da uložu veće napore u prevenciju, kontrolu i inovacije u borbi protiv antibiotske rezistencije — jer bez hitnog djelovanja, rješenja koja danas smatramo sigurnima mogla bi uskoro postati neučinkovita.
