TEMU bez poreza: Iz BiH izvučeno preko 100 milijuna KM – domaća ekonomija na udaru
U manje od godinu dana, online platforma TEMU izazvala je pravu tržišnu buru u Bosni i Hercegovini. Uz poslovni model koji zaobilazi porezne i carinske regulative, TEMU je iz zemlje izvukao više od 100 milijuna konvertibilnih maraka – bez da je država od toga imala gotovo ikakvu korist.
Prema podacima koje je objavio portal Biznis.ba, do danas je u BiH stiglo preko 1,15 milijuna pošiljki vrijednih gotovo 103 milijuna KM. Budući da je većina paketa bila ispod carinskog praga od 300 KM, država nije naplatila značajan porez, a prihod u proračun je bio minimalan.
Detaljna raspodjela pošiljki po regijama:
- Sarajevo: 93.134 pošiljke vrijednosti oko 7,8 milijuna KM.
- Tuzla: 18.104 pošiljke, vrijedne 1,5 milijuna KM.
- Rača: 368.530 pošiljki, vrijednosti 33,1 milijun KM.
- Banja Luka i Gradiška: 605.564 pošiljki, vrijednosti 56,4 milijuna KM.
- Mostar: 68.246 pošiljki, vrijednosti preko 4 milijuna KM.
Najčešće naručivani proizvodi uključuju odjeću, obuću, kućanske potrepštine, alate, sportsku opremu i elektroniku. U nekim slučajevima, poput jedne pošiljke vrijedne 1.100 KM, roba je uredno ocarinjena, ali takvi primjeri su iznimka, a ne pravilo.
Posljedice za domaće trgovce
Poslovanje TEMU-a dovodi u pitanje poštenu tržišnu konkurenciju. Platforma koristi državne subvencije, osobito kineske, za niske troškove dostave, što dodatno otežava domaćim trgovcima da ponude konkurentne cijene. Uz to, izostanak poreznih obaveza TEMU-u omogućuje nepoštenu prednost pred lokalnim poduzetnicima koji uredno plaćaju poreze i doprinose.
Zamjenik ministra financija i trezora BiH, Muhamed Hasanović, ističe da je „ključno razmotriti ekonomske mjere zaštite domaćeg tržišta“. On poziva na pojačanu carinsku kontrolu, usklađivanje stopa s europskim standardima, ali i regulaciju digitalnih platformi poput TEMU-a – uključujući njihovu obaveznu registraciju i zabranu oglašavanja onih koje krše zakone.
Vrijeme je za akciju
Ako se ništa ne poduzme, domaći trgovci ostat će prepušteni nelojalnoj konkurenciji, a novac potrošača i dalje će odlaziti izvan zemlje bez ikakve koristi za proračun. Hoće li nadležni, čije plaće ovise o porezima domaćih poduzetnika, reagirati – ostaje za vidjeti.
Jasno je jedno: bez sustavnog pristupa i čvrstog regulatornog okvira, tržište BiH i dalje će biti pod pritiskom globalnih igrača koji ne igraju po istim pravilima.
