Tisuće klizišta prijete sigurnosti građana u Federaciji BiH: Ljudski faktor ključni uzrok
Na području Federacije Bosne i Hercegovine registrirano je oko 8.000 klizišta, od čega je približno 2.000 aktivno. Samo na području Kantona Sarajevo evidentirano je 1.141 klizište, što ukazuje na ozbiljnost problema s kojima se građani i nadležne institucije svakodnevno suočavaju. Iako su prirodni uzroci poput obilnih padalina i topljenja snijega nezaobilazan faktor, stručnjaci ističu da je glavni uzročnik klizišta – čovjek.
Nepoštivanje struke i nelegalna gradnja
Profesor Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Adis Skejić, upozorava da ljudi često pri gradnji na kosinama zanemaruju osnovna pravila struke. “Radovi se izvode bez adekvatnih analiza i projektne dokumentacije, a kada se takve intervencije spoje s vremenskim nepogodama, pokretanje klizišta gotovo je neizbježno,” ističe Skejić. Poseban izazov predstavlja zapuštena vodovodna i kanalizacijska infrastruktura, koja dodatno destabilizira teren, osobito u urbanim padinskim područjima.
Prioritetna klizišta i izazovi u sanaciji
Prema podacima Federalne uprave civilne zaštite, najugroženija područja koja zahtijevaju hitnu sanaciju su općine Stari Grad Sarajevo, Maglaj, Jablanica, Konjic, Kreševo i Fojnica. No proces sanacije nije jednostavan. Skejić pojašnjava kako se problemi javljaju još u fazi projektiranja, zbog nedostatka pouzdanih informacija o stanju terena i podzemnih voda. Dodatne komplikacije nastaju i tijekom izvođenja radova, kada se otkrivaju nove geološke okolnosti koje zahtijevaju prilagodbu projekta.
Nedostatak sustavnog pristupa i digitalizacije
Profesor Skejić upozorava da Federacija BiH zaostaje za europskim standardima kada je riječ o upravljanju rizicima od klizišta. “Nisu mapirana sva klizišta, a postojeće baze podataka su nepotpune. Često se radi o subjektivnim procjenama terenske stabilnosti, bez detaljnih analiza,” kaže on. Iako je Kanton Sarajevo najdalje odmakao u kategorizaciji terena, i ta baza zahtijeva ozbiljnu reviziju.
Kritično je i to što ne postoji kontinuirani monitoring pomicanja tla na lokacijama visokog rizika. Takvi sustavi mogli bi na vrijeme upozoriti na potencijalne opasnosti i spasiti živote.
Izazovi na terenu i spora birokracija
Muris Mujkić, inženjer geologije iz Zavoda za izgradnju KS, potvrđuje da je sanacija klizišta izrazito kompleksna. “Postupci istraživanja, izlaska na teren i sanacije su mukotrpni i dugotrajni. Dodatno ih usporavaju zakonske procedure, neriješeni imovinsko-pravni odnosi i nedostatak financijskih sredstava,” naglašava Mujkić. Velik problem predstavlja i nelegalna gradnja u padinskim dijelovima Sarajeva, koja dodatno pogoršava situaciju.
U procesu sufinanciranja sanacija klizišta uključene su općine, Zavod za izgradnju KS, Kantonalna i Federalna uprava civilne zaštite. Međutim, bez jasnog monitoringa, teško je odrediti koja su klizišta zaista prioritetna.
Klizišta u Federaciji BiH predstavljaju ozbiljnu prijetnju infrastrukturi i sigurnosti građana. Stručnjaci upozoravaju na hitnu potrebu za sustavnom digitalizacijom podataka, jačanjem stručne kontrole pri gradnji te uvođenjem kontinuiranog monitoringa tla. Bez odgovornog pristupa i snažnije institucionalne koordinacije, problem klizišta mogao bi poprimiti još ozbiljnije razmjere.
