Tko će naslijediti papu Franju? Pregled najizglednijih kandidata za novog poglavara Katoličke crkve
Nakon vijesti o smrti pape Franje na Uskrsni ponedjeljak, javnost i mediji sve više raspravljaju o njegovu nasljedniku. Već ranija hospitalizacija Svetog Oca sredinom veljače izazvala je nagađanja o mogućoj promjeni na čelu Katoličke crkve, a sada je proces odabira novog pape došao u središte pozornosti.
Kako se bira novi papa?
Nakon smrti ili ostavke pape, kardinali se okupljaju u konklavi unutar Sikstinske kapele, gdje zatvorenim tajnim glasovanjem biraju novog poglavara Crkve. Iako teoretski svaki rimokatolik može biti izabran, praksa i tradicija nalažu da papa dolazi iz redova kardinala. Od 253 kardinala, pravo glasa ima samo 138 onih mlađih od 80 godina.
Papa Franjo je još krajem prošle godine povećao broj elektor-kardinala s 120 na 138, čime je znatno utjecao na profil biračkog tijela koje će odlučivati o budućem smjeru Crkve. U nastavku donosimo pregled najizglednijih kandidata za njegovog nasljednika.
Kardinal Pietro Parolin (70), Italija
Državni tajnik Svete Stolice i jedan od najutjecajnijih ljudi u Vatikanu. Parolin je blizak suradnik pokojnog pape Franje i poznat po svojoj diplomatskoj umješnosti. Predvodio je pregovore s Kinom, Venezuelom i državama Bliskog istoka. Njegov umjeren i pragmatičan pristup čini ga favoritom za nastavak reformističkog, ali stabilnog smjera Crkve.
Kardinal Fridolin Ambongo Besungu (65), Kongo
Predsjednik Simpozija biskupskih konferencija Afrike i Madagaskara. Besungu je poznat po čvrstom konzervativnom stavu, osobito zbog odbacivanja deklaracije Fiducia supplicans, kojom se dopušta blagoslov istospolnih parova. Iako je imao Franjinu potporu za taj čin, njegov eventualni izbor predstavljao bi jasni zaokret prema konzervativnijim vrijednostima.
Kardinal Wim Eijk (71), Nizozemska
Bivši liječnik, poznat po strogo tradicionalnim stajalištima. Kritizirao je liberalniji pristup pape Franje pitanjima braka, euharistije i dijaloga s protestantima. Njegova oštra obrana crkvene doktrine čini ga ozbiljnim kandidatom za one koji žele povratak tradicionalnim korijenima Katoličke crkve.
Kardinal Péter Erdő (72), Mađarska
Dugogodišnji promicatelj tradicionalnih vrijednosti i bivši predsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europe. Protivi se davanju pričesti rastavljenima i ponovno vjenčanima te je kritičan prema migracijskoj politici. Njegov izbor značio bi čvrsto držanje klasičnog crkvenog nauka.
Kardinal Luis Antonio Tagle (67), Filipini
Jedan od najvidljivijih azijskih crkvenih vođa i poznat kao “azijski papa Franjo”. Zauzima se za uključiviji pristup prema LGBT osobama i razvedenima, a smatra se potencijalnim nastavljačem liberalnijeg Franjinog kursa. Ako bude izabran, postao bi prvi papa s azijskog kontinenta.
Kardinal Raymond Burke (76), SAD
Jedan od najglasnijih konzervativaca u Crkvi. Otvoreno se protivio mnogim Franjinim reformama, uključujući pristup kontracepciji i homoseksualnosti. Njegovo ime simbolizira snažan povratak tradicionalnim katoličkim vrijednostima.
Kardinal Mario Grech (67), Malta
Generalni tajnik Biskupske sinode, poznat po uravnoteženom pristupu i naglasku na dijalogu s vjernicima na marginama Crkve. Zalaže se za pastoralnu otvorenost, ali i očuvanje doktrinarne čvrstoće, čime bi mogao predstavljati “zlatnu sredinu”.
Kardinal Matteo Zuppi (69), Italija
Predsjednik Talijanske biskupske konferencije i jedan od ključnih ljudi u Franjinom Vatikanu. Imenovan kardinalom 2019., poznat je po angažmanu u mirovnim inicijativama te bliskosti s Franjinom vizijom Crkve. Njegov izbor mogao bi značiti kontinuitet u liberalnijem i socijalno angažiranom pristupu Crkvi.
Budućnost Katoličke crkve
Predstojeća konklava mogla bi donijeti jedan od najznačajnijih zaokreta u novijoj povijesti Katoličke crkve. Ovisno o izboru kardinala, budućnost Crkve mogla bi ići u smjeru kontinuiteta Franjinih reformi ili pak povratka strogo tradicionalnom učenju. Jedno je sigurno – oči cijelog svijeta bit će uprte u dim koji će se uskoro uzdignuti iz dimnjaka Sikstinske kapele.
Jabuka.tv
