spot_img
spot_img
N24VijestiBiHTri desetljeća od progona i stradanja bugojanskih Hrvata

N24 Vijesti

Tri desetljeća od progona i stradanja bugojanskih Hrvata

PODIJELITE ČLANAK

Danas, 27. srpnja 2023. u organizaciji Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata HVO HB Bugojno na čelu s Udrugom obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, bugojanski Hrvati obilježit će 30. obljetnicu progona i stradanja. Program obilježavanja započeo je u 10 sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća pred Spomen obilježjem u gradskom katoličkom groblju Sultanovići, a župnoj crkve sv. Ante u Bugojnu služit će se misa zadušnica za poginule i nestale hrvatske branitelje Bugojna..

Upravo su nestali rana koja obitelji žrtava najviše boli. Hrvati Bugojna tragaju za još 15 tijela uglednih Hrvata koji su u ljeto i jesen ’93. iz logora Armije R BiH nasilno odvođeni u nepoznato i od tad im se gubi svaki trag. Prije tri godine na Rostovu su ekshumirana četiri tijela koja su ujedno i ključni dokaz zločina.

„Već 30 godina molimo i apelirano na sve one koji znaju da nam kažu gdje su tijela naših nestalih kako bi smo ih konačno mogli dostojanstveno pokopati. Učinit ćemo to i ove godine. Prije tri godine pronašli smo tijela četiri naša nestala. Ta su tijela, ekshumirana na Rostovu, ujedno i ključni dokazi zločina jer više nema dileme da su nakon odvođenja naši logoraši ubijeni, ali na pokretanje sudskog postupka zbog ratnog zločina prema zarobljenicima još čekamo“, kaže Dijana Strujić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih Hrvata Bugojna.

 

Među nestalima za čijim se posmrtnim ostatcima još uvijek traga je njezin suprug Mihovil Strujić. Vapaj za pravdom i istinom bugojanski Hrvati upućuju puna tri desetljeća.

„Prespora je pravda za Hrvate Bugojna. Procesa je bilo, ali oni su vođeni protiv nižerangiranih osoba i neposrednih izvršitelja. Glavni su krivci još na slobodi“, kaže Mladen Kajić, predsjednik Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata HVO HB Bugojno.

 

A glavnim krivcima, znaju to već i ptice na grani, Hrvati Bugojna smatraju Dževada Mlaću, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna i Selmu Cikotića, zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije R BiH u čijoj zoni odgovornosti je bilo Bugojno. Od 2007. godine Tužiteljstvu BiH na raspolaganje je Mlaćin ratni dnevnik koji bez imalo dvojbe teško kompromitira bošnjački politički vrh Bugojna s Mlaćom na čelu s naredbom o „eliminiranju ekstremnog dijela HVO-a“.

U međuvremenu je objavljena i prepiska Selme Cikotića, zapovjednika OG Zapad s generalom Enverom Hadžihasanovićem iz koje je jasno da je upravo Cikotić odlučio o sudbini nasilno odvedenih hrvatskih logoraša oglušivši se više puta na zapovijed nadređenog Hadžihasanovića da zaroboljenike prebaci u Zenicu.

„Prebacite ih kod mene u KPD Zenica, pa ću se ja tada natezati s UNPROFOR-om, Europskim promatračima, Međunarodnim crvenim križem oko njihovog puštanja”, stoji u jednom od nekoliko dopisa koje je Hadžihasanović uputio Cikotiću. Obojica su godinama uživala zaštitu SDA te se postavlja pitanje hoće li odlazak ove stranke u oporbu na skoro svim razinama vlasti ubrzati pokretanje procesa protiv njezinih štićenika, bugojanskih krvnika Mlaće i Cikotića.

U Bugojnu je prema popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo živjelo skoro 17 tisuća Hrvata i bili su nakon Bošnjaka drugi narod po brojnosti jer su činili 35 posto od ukupnog broja stanovnika. U ratu je Hrvata iz Bugojna protjerano više od 15 tisuća. Ubijeno ih je 311, stradalo je i 70 civila, među kojima su bila i djeca i starci. Kroz logore Armije R BiH prošlo je oko dvije tisuće zarobljenika. Neki od zatočenika u logorima proveli punih osam mjesecim prije razmjene u ožujku ’94.

Ugledni pripadnici hrvatskog naroda odvođeni su u nepoznati, a za tijelima njih 15 još uvijek se traga. Pored ljudskih žrtava, etničko čišćenje Bugojna od strane Armije BiH pratila je sustavna pljačka i uništavanje imovine u vlasništvu Hrvata kao i katoličkih vjerskih objekata, crkava, kapelica i grobalja.

Rezultati su vidljivi i danas, u Bugojnu žive tek malobrojni Hrvati, a trend iseljavanja i odlaska i dalje traje. Poražavajuća statistika ne čudi imajući u vidi da su kreatori i nalogodavci zločina sve ove godine nagrađivani, ne samo izostankom sudskih procesa, već i političkom zaštitom i imenovanjima na pozicije u vlasti.

Selmo Cikotić apsolutni je rekorder je je više puta od strane SDA predlagan te biran za ministra, najprije obrane, a potom i sigurnosti.

 

Izvor: art.info

PODIJELITE ČLANAK

NAJNOVIJE

spot_img
Pročitajte još
spot_img
spot_img