Znate li da je u BiH jeftinije baciti i uništiti hranu nego je donirati? Pitate se zašto?
Naši političari još uvijek nisu dizali ruke za ukidanje stope PDV-a od 17% na doniranu hranu.
Siromaštvo se ranije definiralo kao stanje kad osoba nema dovoljno sredstava da kupi minimalnu košaricu usluga i roba. Prema novim studijima siromaštvo je stanje kad osoba nema mogućnosti za dostojanstven život, rečeno je danas u Mostaru na predstavljanju inicijative u okviru USAID programa Pravni okvir za filantropiju, koji provodi fondacija Mozaik zajedno s partnerskim organizacijama (Fondacija Hastor, Udruženje Pomozi.ba, Mreža za izgradnju mira, Fondacija Trag i Catalyst Balkans).
”Mi pričamo o najbazičnijoj stvari, a to je pitanje hrane i to je preduvjet za bilo kakav dostojanstven život. Mi nemamo nikakve službene podatke o krajnjem siromaštvu, postoji jedna stara analiza koja kaže da oko 19,5% ljudi u BiH živi ispod linije siromaštva, no prema anketama koje su provedene utvrđeno je da 30% stanovništva živi odmah iznad te linije, odnosno da su blizu siromaštva”, kazala je Adnana Čamdžić, direktorica Mozaikovog programa.
Porazne brojke
U Bosni i Hercegovini danas ima najmanje 60 javnih kuhinja od kojih je jedna kuhinja za bebe, a u njima se hrani najmanje 16.800 ljudi. Dodatno, mnogi primaju i dnevne obroke ili mjesečne pakete pomoći u namirnicama da bi preživjeli. N ovo su podaci prije pandemije korona virusa i krize u Ukrajini koja je donijela poskupljenja cijena diljem svijeta, stoga je očekivati da je situacija trenutno i gora od ove.
Prema podacima Agencije Ujedinjenih naroda, u BiH se godišnje uništava i baca oko 400.000 tona hrane. Kompanije koje se bave prodajom i distribucijom hrane unište jednu trećinu spomenute hrane (140.000 tona), a preostale dvije trećine bačene hrane predstavlja otpad od domaćinstava i pojedinki i pojedinaca.
”Gdje god pričamo o tim brojkama ljudi misle da smo pogriješili u nulama jer zaista nerealno zvuči taj podataka, a jedna trećina od toga je hrana s polica velikih poduzeća koja je uništena zbog roka trajanja ili oštećenja ambalaže. Ta hrana se sigurno može upotrijebiti u dozvoljenom roku, no međutim ukoliko bi netko donirao tu hranu mora platiti 17% PDV-a i ti troškovi su im preveliki te se odlučuju na uništenje hrane”, rekla je Čamdžić.
Bez poreza više donacija
”Svaki peti stanovnik ili stanovnica su na rubu siromaštva i želimo da nahranimo gladne ove države. Kompanije zaista daju i pomažu, i hvala im na tome, ali i same kompanije kažu da bi više davale kada ne bi postojala ova prepreka PDV-a, jer činjenica da na svaku donaciju morate platiti 17 posto PDV-a povećava troškove”, kazala je Aida Vežić koordinatorica Programa za filantropiju.
Pravni okvir za filantropiju je krenuo od početne pravne analize, pojašnjava Vežić, da se vidi koliko oblasti je pokriveno ovom kompleksnom temom dobročinstva i davanja za opće dobro.
”Prepoznali smo u ovom decentraliziranom sistemu BiH da je to preko 40 zakona unutar 10 ključnih oblasti koji se tiču različite vrste davanja; davanja za opće dobro prije svega u robi, novcu, uslugama vremenu ekspertizi… Neki od zakona su svakako porez na dodatnu vrijednost, volontiranju, igrama na sreću, porez na dobit, dohodak. Oblast kojom se bavimo je kompleksna. Prva je svakako doniranje hrane zbog situacije u kojoj se nalazimo u BiH i zbog toga se kampanja i zove ”Nitko gladan, nitko sam””, kazala je Vežić.
