Predstavljanje su organizirali Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Matica hrvatska i Ogranak Matice hrvatske u Sarajevu, a o knjizi su, uz autora Anđelića, govorili biskup Pero Sudar, prof. dr. fra Marko Karamatić te župnik župa Obri i Solakova Kula vlč. Marin Marić.

Projekt je pokrenut na inicijativu vrhbosanskog pomoćnog biskupa u miru Pere Sudara koji je poručio da je monografija namijenjena Klišanima i Neretvljacima “kao zov i podsjećanje da su ih ona zemlja i onaj kraj zadužili onim najvrijednijim, a to su njihovi životi”.

Knjiga „Klis – Neretvica, župe Obri, Podhum/Žitače i Solakova Kula“ puno je više od klasične župne monografije, kaže njezin autor Ivan Anđelić, ujedno i ravnatelj Hrvatskoga leksikografskog instituta Bosne i Hercegovine. Sinteza je to, naglašava Anđelić, svega onoga što ovaj prekrasan i bogat kraj ima te prikazuje udio Hrvata u njegovom duhovnom i ukupnom razvoju. Kraj opisan u knjizi, dodaje autor monografije, po prirodnim resursima vode, šume, ruda, voćarstva i prirodnih ljepota ubraja se u najljepše i najbogatije dijelove BiH. Opsežna je to knjiga sa 720 stranica opremljena i s oko 400 fotografija  te 20 povijesnih i zemljopisnih zemljovida.

Napominje da se ove tri župe nalaze na desnoj strani Neretve u konjičkoj općini i imaju površinu cca 300 km2, a prema službenom popisu stanovništva 1991. imale su oko 4.000 Hrvata katolika, dok je ukupan broj stanovnika, s druga dva naroda, bio oko 12.500 stanovnika. U knjizi su opisane i okolnosti pod kojima je došlo do iseljavanja stanovništva, od potapanja Jablaničkog jezera 1954. godine do posljednjeg rata u kojemu je najviše stradao hrvatski katolički puk. Sada Hrvata katolika u sve tri župe ima svega 106.

Knjiga se bavi svim ovim fenomenima zbog čijih se posljedica ukupan broj stanovnika i dalje smanjuje, Hrvata posebno. Stoga je knjiga i rađena zbog toga da ponudi nadu i optimizam za dostojan i održiv život u ovom kraju, poručuje autor.

Do povratka će sigurno doći uz samo jedan uvjet, a to je ukupan razvoj kraja s ulaganjima u infrastrukturu, proizvodne pogone za preradu prirodnih resursa, u mogućnostima turističke ponude jer kraj ima, pored Jablaničkog jezera i rijeku Neretvicu kao osovinu kraja sa svoje 32 manje ili veće pritoke. Također, ima i ogroman intelektualni potencijal raspršen u BiH i diljem Europe i sigurno će se naći oni koji će doći i motivirati ulagače da u ovaj opustjeli kraj s nevjerojatno ugodnom klimom i zemljištem donesu kapital. Logično je da će do revitalizacije kraja doći prije ili kasnije, a zasigurno kad BiH bude članica EU“, dodao je autor Anđelić.

Nada se da će Hrvati katolici tu opet naći svoje mjesto jer su obnovljene sve crkve, groblja, grobljanske kapelice i ostali simboli katoličke vjere. Zato smo zahvalni našim duhovnim pastirima koji su se uz opasnosti vratili za vrijeme rata i do danas griju nadu u povratak i zajednički život svih onih koji su sada tamo ili će doći“, poručuje autor.