Ulcerozni kolitis je kronična autoimuna bolest crijeva čiji simptomi su vrlo neugodni, a manifestiraju se krvavom stolicom, grčevima i bolovima u trbuhu. Koji su simptomi i uzroci nastanka ulceroznog kolitisa, koja je dinamika bolesti, koje su moguće komplikacije i kako se liječiti za missZDRAVU govori prof. dr. sc. Nadan Rustemović, dr.med., spec. gastroenterolog i hepatolog iz Poliklinike Medikol. Kako prehranom držati pod kontrolom simptome ulceroznog kolitisa objašnjava Sandra Krstev Barać, mag. nutricionizma, IFMPC.
Ulcerozni kolitis (UK) je upalna bolest crijeva koja zahvaća debelo crijevo i rektum (debelo crijevo proteže se od slijepog crijeva do krajnjeg dijela – rektuma, dugo je oko 150 centimetara). Kolitis se odnosi na upalu crijeva, a ulcerozni (ulcus) odnosi se na oštećenja kože ili sluznice popraćeno stvaranjem gnoja i odumiranjem stanica okolnog tkiva. Kod većine oboljelih simptomi se obično razvijaju tijekom vremena, a ne iznenada. Ulcerozni kolitis može biti iscrpljujući i ponekad može dovesti do komplikacija opasnih po život. Iako je ulcerozni kolitis kronična bolest, postoje lijekovi koji značajno mogu smanjiti znakove i simptome bolesti i dovesti do dugoročne remisije. Uzrok nastanka ulceroznog kolitisa nije poznat. Znanstvenici smatraju da je uzrok UK složen i uključuje razne čimbenike poput genetskih i okolišnih te preaktivnog imunološkog odgovara.
Simptomi ulceroznog kolitisa Simptomi UK često se s vremenom pogoršavaju. Početni simptomi uključuju:
- proljev ili poriv za hitnim pražnjenjem crijeva
- grčevi u abdomenu (trbuhu)
- umor
- mučnina
- gubitak težine
- anemija (smanjeni broj crvenih krvnih stanica).
Simptomi uznapredovale bolesti uključuju:
- krv
- sluz ili gnoj u stolici
- grčevi
- vrućica
- kožni osip
- ranice u ustima
- bol u zglobovima
- crvene, bolne oči
- bolest jetre
- gubitak tekućine i hranjivih tvari.
Težina i dinamika bolesti
Težina UK ovisi o jačini i mjestu upale, nije kod svih oboljelih ista. Upala može biti jaka u rektumu (malo područje) ili vrlo blaga u cijelom debelom crijevu (veliko područje). Tijekom aktivne fazi bolesti simptomi se pogoršavaju, dok ih tijekom remisije ima malo ili simptomi potpuno izostaju. Cilj terapije je ostati u remisiji što je duže moguće. UK podjednako je čest kod oba spola i čini se da se javlja u obiteljima, s izvješćima da do 20 posto ljudi s ulceroznim kolitisom ima člana obitelji ili rođaka s ulceroznim kolitisom ili Crohnovom bolešću. Može se pojaviti i kod djece u dobi od dvije godine”, navodi Cleveland Clinic.
“Težina bolesti je vrlo važna jer diktira inicijalni terapijski algoritam, za koji je najvažnije postizanje brze remisije bolesti, što je bitan prediktor ishoda bolesti. Ovisno o težini bolesti određuje se i terapija te trajanje liječenja”, objašnjava prof. Rustemović i kaže da se u svrhu objektivne procjene aktivnosti bolesti liječnici koriste validiranim kliničkim i endoskopskim skorovima. Najčešće primjenjivana je Montrealska klasifikacija koja opisuje:
Blagi oblik bolesti (72 % pacijenata)
Umjereno teški oblik bolesti (27 % pacijenata)
Teški oblik bolesti (1 % pacijenata)
Prehrana oboljelih od ulceroznog kolitisa Što bi od hrane i pića oboljeli od ulceroznog kolitisa trebali izbjegavati, a što se preporučuje, prof. Rustemović kaže da trendovi idu ka individualiziranju dijete, tako da je najbolje potražiti savjet u Centru za enteralnu i parenteralnu prehranu KBC Zagreb.
Da prehrana osoba s ulceroznim kolitisom treba biti individualizirana složila se i Sandra Krstev Barać, mag. nutricionizma IFMCP (Functional Medicine Certification Program) iz Funkcionalne medicine, koja je objasnila čime bi se oboljeli od UK trebali voditi kada je prehrana u pitanju.
“Kao i kod svih kroničnih bolesti, odgovarajuća i prilagođena prehrana ima važnu ulogu u terapiji ulceroznog kolitisa, osobito kada govorimo o ublažavanju simptoma bolesti, ali i sprječavanju pothranjenosti koja često prati ovu populaciju. Iako ne postoji jedinstveni obrazac prehrane koji može pomoći svim oboljelim već je prehrani potrebno pristupiti individualno i uz potporu nutricionista, jedan od ciljeva prehrane primjenjiv za sve treba biti smanjenje prisutne upale te postizanje raznolikosti mikrobioma.”
Prehrambeni korak koji može biti od koristi kod ulceroznog kolitisa kaže nutricionistica je provedba eliminacijske dijete gdje se iz prehrane na određeni period izbacuje namirnice koje najčešće stvaraju upalu i tegobe. “Postoji nekoliko vrsta eliminacijskih dijeta koje se koriste, a za početak ima smisla provesti sveobuhvatnu eliminacijsku dijetu gdje se iz prehrane na period od tri tjedna izbacuje žitarice koje sadrže gluten (pšenica, raž, ječam), kukuruz, mlijeko i mliječni proizvodi, crveno meso, jaja, soja, orašasti plodovi, plodovi mora, alkohol, kakao, kava i jednostavni šećeri. Nakon toga se uvodi jedna po jedna namirnica (maksimalno dvije tjedno) te pažljivo prate simptomi. Svaka namirnica koja stvara tegobe u vidu probavnih smetnji, glavobolja, osipa i sl. izbacuje se iz prehrane kod tog pojedinca dok se paralelno cijeli crijevna sluznica.”
Krstev Barać kaže i da ulcerozni kolitis često prati i promijenjena mikrobiota u usporedbi sa zdravom populacijom: “Zato su intervencije koje doprinose njenoj raznolikosti poput primjene probiotika (u ovom slučaju osobito E. coli Nissle 1917 i VSL#3 ) kao i prebiotika poželjni, iako kod prebiotika treba biti oprezan i ponovno personalizirati pristup ovisno o fazi bolesti i stanju osobe”.
