Umirovljenici u Federaciji BiH u drugo polugodište 2026. godine ušli su s povećanjem mirovina od 3,5 posto. Povećanje se primjenjuje od 1. srpnja, ali taj postotak još nije konačan jer je riječ o privremenom, odnosno akontacijskom usklađivanju.
Konačna stopa drugog ovogodišnjeg usklađivanja trebala bi biti poznata u rujnu, kada budu dostupni svi potrebni podaci o kretanju bruto plaća i potrošačkih cijena u Federaciji BiH.
Mirovine se od ove godine usklađuju dva puta
Od ove godine u FBiH vrijede nova pravila prema kojima se mirovine usklađuju dva puta godišnje – 1. siječnja i 1. srpnja.
Pri izračunu se uzimaju u obzir kretanje prosječne bruto plaće i indeks potrošačkih cijena, uz omjer 60:40 u korist pokazatelja koji je povoljniji za umirovljenike.
Ako konačna stopa srpanjskog usklađivanja bude viša od trenutačnih 3,5 posto, umirovljenicima će pripasti i razlika, koja će biti obračunata počevši od mirovine za srpanj.
Kako stoje mirovine u regiji?
Mirovine u Federaciji BiH više su nego u Republici Srpskoj, ali su i dalje znatno niže u usporedbi s većinom zemalja regije.
Prema podacima za lipanj 2026. godine:
- Slovenija: prosječna starosna mirovina 962,54 eura
- Hrvatska: prosječna mirovina oko 722 eura
- Crna Gora: 561,97 eura
- Srbija: 56.829 dinara, odnosno oko 484 eura
- FBiH: prosječna samostalna mirovina 851,97 KM, odnosno oko 435 eura
- Republika Srpska: prosječna mirovina 697,98 KM, odnosno oko 356 eura
Za Bosnu i Hercegovinu ne postoji jedinstvena prosječna mirovina jer mirovinski sustavi FBiH i Republike Srpske funkcioniraju odvojeno. Zbog različitih metodologija obračuna, usporedbe među sustavima nisu u potpunosti izravne.
Hoće li povećanje biti dovoljno?
Sama visina mirovine ipak ne govori dovoljno o životnom standardu umirovljenika. Ključno je koliko novca ostane nakon podmirivanja troškova hrane, režija, lijekova i drugih osnovnih potreba.
Zato će za umirovljenike u FBiH, osim konačnog postotka srpanjskog usklađivanja koji se očekuje u rujnu, biti važno i koliko će njihova primanja stvarno vrijediti u mjesecima koji dolaze.
Jer veća mirovina na papiru ne znači nužno i viši životni standard ako rast cijena istodobno „pojede“ najveći dio povećanja.
