Usklađivanje mirovina u FBiH: Nekima premalo, nekima gotovo 3.000 KM
U Federaciji Bosne i Hercegovine početkom travnja 2025. objavljeno je redovno usklađivanje mirovina koje je rezultiralo povećanjem od 4,49 posto. Iako je svako povećanje dobrodošlo, mnogi umirovljenici smatraju kako ovo ipak nije dovoljno da ublaži svakodnevne financijske teškoće s kojima se suočavaju.
Prema novim izračunima, najniža mirovina sada iznosi 599,28 KM, zajamčena 715,21 KM, dok najviša mirovina doseže čak 2.996,40 KM. Primjena ovog povećanja počinje od 1. siječnja 2025., a u svibnju će korisnicima mirovina biti isplaćene i razlike za prva tri mjeseca godine, najavio je Tomislav Kvesić, suradnik za odnose s javnošću Zavoda MIO.
Postotak usklađivanja temelji se na zakonskoj formuli koja uzima u obzir 50 posto stope rasta nominalnog BDP-a i 50 posto rasta indeksa potrošačkih cijena. Međutim, mnogi stručnjaci, kao i sami umirovljenici, ističu kako ova metoda ne odražava stvarne potrebe starije populacije, posebno u vremenu značajnih poskupljenja osnovnih životnih namirnica i usluga.
Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona, podsjeća da su umirovljenici tražili drukčiji model usklađivanja – 70% temeljen na rastu prosječnog osobnog dohotka, a 30% na potrošačkoj košarici. Takav omjer, smatraju, bio bi pravedniji i usklađeniji sa stvarnim životnim troškovima.
Ekonomist Igor Gavran ukazuje na još jedan problem – uniformno povećanje za sve umirovljenike. “Netko tko je imao 2.800 KM sada se približava mirovini od 3.000 KM, što je izuzetno visoko za bh. uvjete, dok oni s minimalnim mirovinama dobivaju povećanje koje ne može pokriti ni osnovnu kupovinu u supermarketu”, upozorava Gavran.
Iako se trenutno povećanje ne smatra dostatnim, određena nada ipak postoji. Ako Vlada Federacije BiH donese odgovarajuću odluku, moguće je i vanredno usklađivanje mirovina. Kvesić ističe kako postoji spremnost za rad na poboljšanju uvjeta za umirovljenike, što bi moglo donijeti olakšanje onima koji su najviše pogođeni ekonomskom nestabilnošću.
Za sada, usklađivanje mirovina ostaje tema koja izaziva podijeljena mišljenja – dok jedni s pravom očekuju više, drugi profitiraju od rasta koji ih približava gotovo “luksuznoj” mirovini u domaćim okvirima.
