Približava se veliki ruski dan, kad se slavi pobjeda nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu. Dan pobjede obilježava se 9. svibnja velikom paradom na Crvenom trgu u Moskvi.

Teorija o tome što bi se sve moglo dogoditi na taj dan, odnosno do tog dana je više. One se, okvirno rečeno, kreću od toga da bi Putin rat mogao završiti do ovog datuma pa do toga da bi tek onda mogla početi totalna mobilizacija i ofenziva na Ukrajinu.

Orban rekao Papi da invazija završava do 9. svibnja?

Papa Franjo je rekao da mu je mađarski premijer Viktor Orban prilikom nedavnog sastanka krajem travnja kazao da ruski predsjednik Vladimir Putin planira završiti invaziju Ukrajine 9. svibnja. Papa je to rekao u velikom intervjuu za Corriere della Serra.

“Orban mi je, kad smo se sreli, rekao da Rusi imaju plan i da će sve biti gotovo 9. svibnja. To bi također objasnilo brzinu kojom sve eskalira ovih dana. Jer više nije u pitanju samo Donbas nego i Krim i Odesa, odnosno zauzimanje ukrajinskih luka na Crnom moru”, rekao je Papa.

S druge strane, neki zapadni dužnosnici govore kako bi Putin, koji trenutnu invaziju na Ukrajinu naziva “specijalnom vojnom operacijom”, mogao tog 9. svibnja objaviti rat i pokrenuti opću mobilizaciju.

Rusi negiraju mogućnost objave rata

“Mislim da će pokušati prijeći iz svoje specijalne operacije u rat”, rekao je britanski ministar obrane Ben Wallace prošlog tjedna za LBC Radio. Wallace je dodao kako ga “ne bi iznenadilo da 9. svibnja Putin izjavi da je sada u ratu sa svjetskim nacistima i da mora masovno mobilizirati Ruse”.

Takve konstrukcije Rusi odbijaju. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da nema šanse da ruski predsjednik Vladimir Putin objavi rat Ukrajini 9. svibnja, na Dan pobjede Rusije, odbacivši te izvještaje kao “besmislice”.

Na pitanje CNN-a na redovnom konferencijskom pozivu kolike su šanse da Putin objavi rat na Dan pobjede, Peskov je rekao “nikakve” i dodao: “Ovo je glupost.” Peskov je također odbacio izvješća da bi Putin mogao iskoristiti Dan pobjede za najavu mobilizacije u zemlji.

Napad na Moldaviju?

Ugledni The Times objavio je da bi Rusija mogla pokušati invaziju na Moldaviju do 9. svibnja. Tog bi datuma predsjednik Vladimir Putin mogao objaviti priznanje neovisnosti Transnistrije, što bi proširilo rat na još jednu državu te otvorilo novi front prema Ukrajini.

“Vjerujemo da je Kremlj već donio odluku o napadu na Moldaviju. Sudbina Moldavije je presudna. Ako Rusi počnu preuzimati kontrolu, mi ćemo, vojno, biti lakša meta, a prijetnja Ukrajini bit će egzistencijalna”, rekao je ukrajinski izvor za ugledni The Times, a prenosi Ukrinform.net.

I dok se o svemu ovome nagađa, u Moskvi traju velike pripreme za Dan pobjede. Rusija je na ulice Moskve izvela svu silu naoružanja, od tenkova preko raketnih bacača, oklopnih vozila i drugog oružja. Sve to građani razgledavaju.

Kako pišu mediji, ove godine Kremlj obećava paradu s oko 11.000 vojnika, 62 zrakoplova i 15 helikoptera. Osam MiG-ova 29 formirat će slovo Z, simbol koji su usvojili pristaše ruske invazije na Ukrajinu.

Zaustavljanje nacističkog stroja kod Rusa budi osjećaj ponosa

Što je ustvari Dan pobjede i zašto se slavi? Slavi se povodom potpisivanja njemačke predaje u noći s 8. na 9. svibnja 1945. godine. Sovjetska vlada objavila je pobjedu 9. svibnja, jutro nakon ceremonije potpisivanja.

U Drugom svjetskom ratu poginulo je čak 10.6 milijuna sovjetskih vojnika te 16 milijuna civila, bilo od izravnog ratnog djelovanja ili od posljedica gladi ili bolesti izazvanih ratnim stanjem u Sovjetskom Savezu.

Njemačka je napala Sovjetski Savez 1941. te je pune četiri godine Sovjetski Savez odbijao ofenzive Osovine. Posebno su znamenite bitka za Staljingrad i bitka kod Kurska, kao i uspješno zadržavanje vojnika Wehrmachta kod Lenjingrada i Moskve.

Takvi obrambeni ratni napori, kao što smo napisali, doveli su do milijunskih ruskih žrtava. No i ruska srljanja u protuofenzivama također su dovela do katastrofalnih Staljinovih gubitaka. Najznamenitija je tu bitka za Harkiv u kojoj su Sovjeti izgubili 280.000 vojnika.

Razloge zašto su Sovjeti u povijesti gubili toliko vojnika u vojnim sukobima Index je napose obradio u vojno-povijesnoj analizi koju možete pročitati OVDJE. Ono što je sigurno jest da su toliki gubici i općenito činjenica da je zaustavljen nacistički ratni stroj kod Sovjeta, kasnije Rusa, stvorili snažan osjećaj ponosa, koji se ispoljava na Danu pobjede.

Unatoč tome, Dan pobjede postao je neradni dan tek 1965. godine i to samo u nekim sovjetskim republikama. Tek 1990.-ih počele su godišnje proslave njemačke kapitulacije. Uveo ih je tadašnji predsjednik Boris Jeljcin.

Uz slabljenje komunizma jača ruski nacionalizam

Pod Putinom se, pak, uz Dan pobjede svake godine okuplja po stotine tisuća Rusa kako bi promatralo vojno osoblje kako maršira uz tenkove i projektile. Dolaskom Putina na vlast ruska vlada počela je promicati ratnu matricu, a državni praznici i komemoracije postali su izvor nacionalnog samopoštovanja.

Profesor na Sveučilištu Washington James V. Wertsch za Oxford University Press još prije ruskog napada na Ukrajinu napisao je kako Dan pobjede nije samo prošlost već je tu riječ o nacionalnom identitetu.