U četvrtak je u Vatikanu održana konferencija koju je predvodio kardinal Víctor Fernández, a na kojoj se odlučivalo o “duhovnom iskustvu” Međugorja.
Objavljen je dokument Dikasterija za nauk vjere u kojem se navodi kako su priznati brojni pozitivni plodovi Međugorja, ali nije dan stav o nadnaravnosti, točnije ukazanjima koja su započela 24. lipnja 1981. godine.
Došlo je vrijeme da se zaključi duga i složena povijest koja je okruživala duhovne fenomene Međugorja. To je povijest u kojoj su biskupi, teolozi, komisije i analitičari izrazili niz različitih mišljenja, stoji na početku Bilješke koju su potpisali kardinal Fernández i monsinjor Armando Matteo, odnosno prefekt i tajnik za doktrinarni odjel Dikasterija za nauk vjere, a koju je odobrio papa Franjo.
Potvrđena su “obilna obraćenja”, ljudi koji su otkrili ili ponovno otkrili vjeru; povratak ispovijedi i sakramentalnoj pričesti, brojna zvanja, “brojna pomirenja supružnika i obnove bračnoga i obiteljskoga života”, kao i “vrlo brojna ozdravljenja”.
Valja spomenuti da se takva iskustva događaju nadasve u kontekstu hodočašća na mjesta povezana s prvotnim događajima, radije nego tijekom susreta s “vidiocima” radi prisustva navodnim ukazanjima, stoji u Bilješci.
Ukupna prosudba poruka mira općenito je pozitivna, iako se nudi nekoliko pojašnjenja u vezi s određenim izrazima. U dokumentu se dodatno pojašnjava stav u vezi poruka te se naglašava kako pozitivno mišljenje o većini njih “ne podrazumijeva proglašenje izravnoga nadnaravnog podrijetla”.
Neka se ljudi koji idu u Međugorje snažno usmjere na to da prihvate kako se na hodočašća ne ide radi susreta s navodnim vidiocima, već radi susreta s Marijom, Kraljicom Mira i – vjerni ljubavi koju ona osjeća za svoga Sina – radi susreta s Kristom i kako bi ga slušali u meditaciji Riječi, sudjelovanjem u euharistiji i euharistijskom klanjanju, na način kako se to događa u mnogim svetištima diljem svijeta u kojima se s najrazličitijim naslovima časti Blažena Djevica Marija, piše u dokumentu.