U fokusu Europske unije – Zapadni Balkan i Bosna i Hercegovina
Tjedan koji je pred nama obilježit će niz važnih događanja na najvišoj razini Europske unije, s kulminacijom na dvodnevnom zasjedanju Europskog vijeća u četvrtak i petak. Zahvaljujući angažmanu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, na dnevni red Vijeća uvrštena je i tema stanja na zapadnom Balkanu, s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu.
U kontekstu aktualnih globalnih izazova i brojnih geopolitičkih kriza, činjenica da se situacija u BiH uspjela kandidirati kao prioritetna tema dobiva dodatnu težinu. Bosna i Hercegovina se, naime, nalazi u jednoj od najdubljih političkih kriza od potpisivanja Daytonskog sporazuma. Zemlja je sve udaljenija od europskog puta, dok su odnosi između Banje Luke i Sarajeva dodatno zaoštreni – između koncepata srpskog separatizma i bošnjačkog unitarizma.
Institucije pod upitnikom, europske obveze na čekanju
U takvom političkom ambijentu funkcioniranje državnih institucija sve je neizvjesnije. Mnoge reformske obveze na europskom putu, poput provedbe odluka Ustavnog suda BiH (uključujući i onu o legitimnom političkom predstavljanju), i dalje ostaju nerealizirane, kao i niz zakona potrebnih za otvaranje pristupnih pregovora. Dodatno zabrinjava što Republika Srpska nastavlja s mjerama koje slabe državnu razinu vlasti, dok bošnjački politički predstavnici odbijaju ustupke u vezi s reformom Izbornog zakona. Takva blokada s obje strane sprečava Bosnu i Hercegovinu da koristi sredstva iz Plana rasta za zapadni Balkan.
U toj konstelaciji hrvatska strana nastupa kao jedina koja zagovara kompromis i realan pristup europskim integracijama. Nudeći srednji put, hrvatska politika nastoji otvoriti prostor za dugoročnu stabilizaciju zemlje i njezin ulazak u europsku zajednicu. To bi bio ključan korak u dovršetku političke i sigurnosne arhitekture jugoistočne Europe, osobito u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu i sve veće nestabilnosti na Bliskom istoku.
Hrvatska – stabilan zagovornik BiH u EU
Republika Hrvatska, kojoj je stabilnost i napredak BiH strateški interes, još jednom se potvrđuje kao ključni partner BiH unutar europskih institucija. Premijer Plenković i ovoga je puta iskoristio politički kapital i međunarodni ugled kako bi BiH pozicionirao visoko na listi prioriteta Europske unije.
Podsjetimo, Plenković je nedavno razgovarao s predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom, pripremajući se za predstojeći summit. U razgovoru su dominirale teme poput Ukrajine, Bliskog istoka, migracija i konkurentnosti, ali je hrvatski premijer naglasio važnost uključivanja i zapadnog Balkana, s posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu.
Potreban politički i gospodarski impuls
Bosna i Hercegovina očajnički treba snažan poticaj europskih institucija, budući da već godinu dana stagnira na europskom putu i nije ostvarila pristup sredstvima iz Plana rasta ni drugim fondovima. U kombinaciji s nepovoljnom političkom klimom, to otežava stvaranje snažnijeg gospodarskog temelja, što izravno utječe na životni standard građana. Osim političkog napretka, Bosna i Hercegovina sve više treba i oblik ekonomske integracije s Europskom unijom – u suprotnom, zemlja riskira nastavak demografskog pada i gubitka radno sposobnog stanovništva.
