Odbor za vanjske poslove Europski parlament (AFET) usvojio je izvješće o napretku Crna Gora za 2025. godinu, u kojem se pozdravlja napredak zemlje u provedbi reformi povezanih s pristupanjem Europska unija, uz snažan politički angažman i ambiciju da pregovori budu zaključeni do kraja 2026. godine.
U okviru izvješća usvojen je i niz amandmana zastupnice Željana Zovko, kojima se poziva na snažnije poštovanje jezika, tradicije i kulturne baštine nacionalnih manjina, kao i na dodatne napore u osiguravanju nediskriminatorne uporabe manjinskih jezika u obrazovanju i medijima. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje multietničkog identiteta Boka kotorska, uključujući zaštitu kulturne baštine hrvatske zajednice.
Usvojenim amandmanima izražena je i zabrinutost zbog političkog revizionizma koji produbljuje društvene podjele, uz osudu veličanja ratnih zločinaca i negiranja ratnih zločina. U tom kontekstu ponovno je upućen poziv na otvaranje arhiva bivših službi UDBA-e i KOS-a radi potpunijeg istraživanja i suočavanja s komunističkim zločinima.
Zovko je upozorila i na rastuće zlonamjerne strane utjecaje, destabilizirajuće aktivnosti, hibridne prijetnje i kampanje dezinformiranja usmjerene na podrivanje demokratskih institucija i europske orijentacije Crne Gore.
Istaknuta je i važnost jačanja suradnje s europskim agencijama poput Frontex, Europol, Eurojust i CEPOL u borbi protiv prekograničnog kriminala, uključujući trgovinu oružjem, drogom i ljudima, kao i u suzbijanju terorizma i ekstremizma.
U amandmanima se naglašava i potreba daljnjeg usklađivanja Crne Gore s vrijednostima Europske unije te zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, uz podsjetnik da je EU njezin najvažniji gospodarski i financijski partner.
„Crna Gora mora nastaviti s proeuropskim reformama, uz puno poštovanje kulturne baštine i identiteta hrvatske nacionalne manjine. Samo društvo koje u potpunosti štiti svoju raznolikost može istinski napredovati na europskom putu“, poručila je Zovko.
Zastupnica kontinuirano djeluje na jačanju položaja hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori i drugim zemljama kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji, kroz godišnja izvješća Europskog parlamenta, pri čemu redovito ističe i važnost otvaranja arhiva bivših jugoslavenskih službi.
