„Mislim da je svakome postalo jasno da pokušaj nasilne reinterpretacije Daytona, što se radi već 30 godina, više naprosto ne ide”, poručio je bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul gostujući u Dnevniku RTV Herceg-Bosne, gdje je analizirao trenutačni međunarodni položaj Bosne i Hercegovine.
Žužul je istaknuo kako se BiH nalazi pred svojevrsnim raskrižjem te naglasio važnost dogovora triju konstitutivnih naroda za njezin opstanak i euroatlantski put.
Kraj nasilne reinterpretacije Daytona
Osvrćući se na geopolitički kontekst, Žužul je istaknuo da je svijet trenutačno okupiran ratom na Bliskom istoku, dok je domaća realnost od Daytona do danas obilježena stalnim pitanjem koji je sljedeći korak.
„Mislim da je svakome postalo jasno da pokušaj nasilne reinterpretacije Daytona, što se radi već 30 godina, više naprosto ne ide”, poručio je.
Dodao je kako se Dayton može reinterpretirati isključivo kroz dogovor i ravnopravnu zastupljenost triju konstitutivnih naroda, što je, kako je naveo, jedini jamac opstanka BiH kao jedinstvene države.
NATO i Europska unija kao put
Žužul smatra da je sada „momentum” za BiH jer Europska unija otvara svoja vrata, dok je put prema NATO-u ocijenio bržim i možda važnijim. Međutim, upozorio je da se za takav iskorak moraju ispuniti osnovne pretpostavke.
„Ako se nastavi prepucavanje, izmišljanje i reinterpretiranje Daytona te izbornog zakona kakav nije predviđen Daytonom, nastavit će se vraćanje u krug”, istaknuo je.
Naglasio je da su Sjedinjene Američke Države i Europa spremne pratiti proces, ali da je za napredak nužan konstruktivan unutarnji dijalog.
Američki interes i Južna plinska interkonekcija
Na pitanje o mogućem američkom interesu za stabilizaciju BiH kroz projekt Južne plinske interkonekcije, Žužul je takav pristup nazvao „konstruktivnim interesom”.
Cilj Zapada, pojasnio je, jest spriječiti da Republika Srpska ode u sferu ruskog ili srpskog utjecaja s prijetnjom odcjepljenja, ali i osigurati ravnopravne odnose u Federaciji BiH.
Američki interes, istaknuo je, očituje se kroz gospodarstvo, koje u ovom slučaju predstavlja temelj političkog okvira. Ponovio je da nijedna vanjska sila ne može nametnuti dogovor ako ga narodi u BiH sami ne postignu.
Dogovor o unutarnjem uređenju nije rušenje BiH
Komentirajući globalne sukobe, Žužul je ustvrdio da je prijetnja ruske politike na određeni način potaknula Zapad da shvati kako ne može dopustiti destabilizaciju u BiH.
„Dogovor o unutarnjem uređenju nije put rušenja BiH, nego jamac njezina opstanka”, naglasio je.
Dodao je kako buduće uređenje – bilo da ostane daytonsko, uključuje tri republike ili kantone – ovisi isključivo o dogovoru kojim će biti zadovoljena prava svih triju naroda. Pritom je odbacio mogućnost stvaranja jednonacionalne države.
Nema puta mimo Hrvatske
Žužul se osvrnuo i na ulogu Republike Hrvatske, istaknuvši da je interes Zagreba što brži ulazak BiH u euroatlantske integracije, ali je kritizirao istupe pojedinih dužnosnika iz BiH.
„Ne može Bosna i Hercegovina preskočiti Hrvatsku. Apsolutno su neprihvatljivi istupi službenih predstavnika BiH u svijetu protiv Hrvatske zbog unutarnjopolitičkih razloga”, kazao je.
Zaključio je kako očekuje pomicanje schengenske granice prema istoku, uz uvjet konstruktivnog oslanjanja BiH na Zagreb kao partnera.
