Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izazvao je pozornost izjavama o gospodarskom razvoju Hrvatske i Srbije, uspoređujući rezultate dviju država tijekom proteklog desetljeća.
Govoreći na svečanosti povodom 64. obljetnice Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Milanović je ustvrdio kako je Srbija, za vrijeme vlasti Aleksandra Vučića, ostvarila sličan, pa čak i nešto veći prosječni godišnji gospodarski rast od Hrvatske, iako nije raspolagala značajnim sredstvima iz fondova Europske unije.
Milanović je naveo kako je Hrvatska u posljednjih desetak godina ostvarivala prosječan godišnji rast od oko 2,5 posto, unatoč europskim sredstvima koja je koristila, među ostalim, za saniranje posljedica potresa, poplava i epidemije.
Prema njegovim riječima, Srbija je u istom razdoblju ostvarila usporedive rezultate, uz nešto kineskih i znatno manje ruskih investicija.
Hrvatski predsjednik pritom je otvorio i pitanje koristi koje Hrvatska ima od članstva u Europskoj uniji, ističući kako je potrebno objektivno analizirati gospodarske rezultate, sigurnost i nacionalne interese.
U nastavku govora osvrnuo se i na članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, naglasivši kako je nakon 13 godina članstva legitimno postaviti pitanje što je Hrvatska konkretno dobila od EU-a u pogledu vlastitih nacionalnih interesa.
Milanović je poručio kako takva pitanja ne treba promatrati kao poziv na izlazak iz Europske unije, nego kao potrebu za ozbiljnom analizom njezinih koristi i nedostataka. Kritizirao je i europsku vanjsku politiku, ocijenivši kako zajednička vanjska politika Europske unije zapravo ne postoji.
Važno za kontekst: Faktograf je provjeravao Milanovićeve brojke i utvrdio da je usporedba prosječnog rasta od 2,5 posto za posljednjih deset godina netočna. Prema njihovoj analizi, Hrvatska i Srbija u razdoblju od 2016. do 2025. imale su prosječan rast od 3,4 posto.
