Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine i potpredsjednica HDZ-a BiH Lidija Bradara govorila je o budućem formiranju vlasti na državnoj razini, ističući kako njezina stranka očekuje jednu od dvije važne ministarske pozicije – Ministarstvo financija ili Ministarstvo vanjskih poslova.
Gostujući u emisiji na Federalnoj televiziji, Bradara je poručila kako HDZ nema unaprijed odabranog političkog partnera među bošnjačkim strankama te da će pregovori o formiranju vlasti biti intenzivirani nakon što bude poznat konačan sastav zakonodavnih tijela.
Naglasila je kako smatra da HDZ, s obzirom na svoj politički kapacitet, treba dobiti jednu od spomenute dvije pozicije u Vijeću ministara BiH.
Govoreći o mogućoj suradnji sa SDP-om ili SDA-om, Bradara je kazala kako njezina stranka nema posebnih preferencija. Pohvalila je dosadašnju suradnju sa SDP-om, ocijenivši da je protekli mandat obilježilo bolje razumijevanje i manje političkih sukoba.
Istodobno nije isključila ni mogućnost suradnje sa SDA, poručivši kako će razgovarati s političkim partnerima koji budu imali većinu unutar bošnjačkog političkog korpusa.
Kada je riječ o SNSD-u, Bradara smatra da se ta stranka ne može zaobići u procesu formiranja vlasti na državnoj razini, s obzirom na njezin izborni rezultat među srpskim strankama.
Izborni zakon i državna imovina među prioritetima
Bradara se osvrnula i na izmjene Izbornog zakona BiH, ističući kako one nisu formalni uvjet za formiranje vlasti, ali ih smatra važnima za stabilnost države i njezin europski put.
Kao jedno od važnih pitanja izdvojila je i Zakon o državnoj imovini, za koji smatra da trenutačna ograničenja koče brojne investicije i razvoj lokalnih zajednica. Predložila je da se iz zabrane raspolaganja državnom imovinom barem izuzmu javni projekti poput izgradnje škola, vrtića i prometnica.
Komentirala je i zahtjeve za reformu Ustavnog suda BiH, navodeći kako smatra da bi domaći političari, suci i pravnici trebali preuzeti veću odgovornost za rad ove institucije.
Prozvala pojedine stranke Trojke
Govoreći o zastoju na europskom putu Bosne i Hercegovine, Bradara je odgovornost pripisala pojedinim političkim strankama koje su, prema njezinim riječima, pokušavale promijeniti postojeće odnose u državnoj vlasti i izbaciti određene političke partnere iz vlasti.
Na izravno pitanje odnosi li se njezina izjava na Trojku, koju čine SDP, NiP i Naša stranka, odgovorila je da smatra odgovornima pojedine stranke iz ove koalicije, ali nije precizirala na koje misli.
Bradara je potvrdila i da se sastajala s bivšim vršiteljem dužnosti direktora Federalne uprave policije Vahidinom Munjićem, ali je odbacila tvrdnje da je od njega tražila zapošljavanje određenih osoba.
Objasnila je kako su razgovarali o nacionalnoj zastupljenosti zaposlenih u Federalnoj upravi policije i Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova, navodeći kako je prema podacima koje je dobila udio Hrvata u tim institucijama oko 2,5 posto.
