Predložene izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koje je pripremilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, a usvojila Vlada Federacije BiH, trebale bi se sutra naći pred zastupnicima Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Upravo te izmjene izazvale su snažan interes javnosti, ponajviše zbog promjena koje se odnose na način obračuna najniže mirovine za buduće korisnike.

Najviše prijepora izaziva izmjena članka 81., kojom se uvodi novi model izračuna najniže mirovine, vezan uz prosječnu mirovinu iz prethodne godine. Iz Ministarstva navode kako je do izmjena došlo na inicijativu Saveza udruga umirovljenika FBiH, no iz samog Saveza poručuju da nisu tražili ovakav model, već su ukazivali na nelogičnost da osobe s minimalnim i dugogodišnjim stažem imaju jednaka primanja.

Prema predloženim izmjenama, visina najniže mirovine ovisit će o duljini mirovinskog staža. Tako je propisano da osoba s 30 do 35 godina staža ne može primati mirovinu nižu od 75 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine. Ako se uzme u obzir najavljeno povećanje mirovina od 11,6 posto u veljači, prosječna mirovina porasla bi sa 651 na oko 725 KM, što znači da bi 75 posto tog iznosa iznosilo približno 543 KM.

Istodobno, trenutačna najniža mirovina, koja sada iznosi 599 KM, nakon povećanja bi dosegla oko 668 KM, što znači da bi budući umirovljenici s višedesetljetnim stažem mogli imati manja primanja od sadašnje najniže mirovine.

Slična situacija je i kod onih s 35 do 40 godina staža, za koje je predviđeno da mirovina ne može biti niža od 85 posto prosječne mirovine iz prethodne godine, što bi prema novim izračunima iznosilo oko 616 KM. Taj iznos također bi bio niži od aktualne najniže mirovine.

Dodatne kritike odnose se na kategoriju osoba starijih od 65 godina s manje od 20 godina staža, kojima bi mirovina iznosila najmanje 60 posto prosječne mirovine, odnosno oko 435 KM. Prema važećem zakonu, osobe koje u starosnu mirovinu odlaze s 15 godina staža ostvaruju pravo na najnižu mirovinu, što bi se novim izmjenama značajno promijenilo.

Predloženi zakon detaljno razrađuje i druge pragove, pa bi tako za 20 do 25 godina staža najniža mirovina iznosila 65 posto prosječne mirovine, odnosno oko 471 KM, dok bi za 25 do 30 godina staža iznosila 70 posto, što je približno 507 KM.

U javnosti se ističe i problem velikog broja radnika koji su godinama bili zaposleni, ali im doprinosi nisu redovito uplaćivani, zbog čega nemaju staž razmjeran stvarnom radnom vijeku. Ministarstvo kao argument navodi potrebu da se jasno razlikuju mirovine onih s punim stažem i onih s kraćim radnim vijekom, no pritom se otvara pitanje sudbine osoba koje su radile i uplaćivale doprinose, ali neće moći ostvariti pravo na mirovinu.

Posebno se problematizira i pitanje obiteljskih mirovina, gdje nakon smrti jednog supružnika drugi preuzima mirovinu, iako su tijekom godina doprinosi uplaćivani za obje osobe.

Dio zastupnika upozorava da se u ovakvim reformama mora pokazati veća socijalna osjetljivost, osobito prema onima koji su ostali bez radnih mjesta i staža zbog ratnih i poratnih okolnosti, te da Federacija BiH još nije riješila temeljne nepravde u sustavu kako bi se mogla uspoređivati s razvijenim europskim državama.