Hadži Muharemova, odnosno Pavlovačka džamija u Fojnici, jedna je od rijetkih očuvanih džamija s drvenom munarom u Bosni i Hercegovini. Sagrađena je 1682./83. godine (1094. hidžretske godine), a s obzirom na starost i burnu povijest kroz koju je zemlja prolazila, objekt danas ima određena manja oštećenja.
U javnosti su se posljednjih mjeseci pojavile rasprave o njezinoj budućnosti – treba li džamiju rušiti ili je očuvati kroz konzervaciju i prilagodbu suvremenim potrebama džematlija. Tim povodom upućeni su dopisi Rijasetu Islamske zajednice, s ciljem dodatnog naglašavanja njezine kulturno-povijesne vrijednosti.
O važnosti Hadži Muharemove džamije za Hayat.ba govorio je prof. dr. Haris Dervišević, izvanredni profesor na Katedri za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu. Istaknuo je kako je pozitivno što su u cijeli proces uključeni Rijaset Islamske zajednice, lokalna zajednica i Arhitektonski biro iz Fojnice, na čelu s Adnanom Vehabovićem.
„To je jedini pristup koji bi se i ubuduće trebao slijediti. Ono što treba naglasiti su otvorenost i transparentnost te činjenica da se objekt, budući da sam uključen u zaštitu kulturne baštine, mora sačuvati u svakom obliku – restaurirati, konzervirati i, prema onome što sam vidio u elaboratu, prilagoditi suvremenom dobu bez velikih intervencija“, naglasio je Dervišević.
Podsjetio je i na primjere loše prakse, među kojima je naveo rušenje Čaršijske džamije, kada je stari objekt uklonjen kako bi se izgradio novi, koji, prema njegovim riječima, nije dosegnuo visoku estetsku razinu. Dervišević je istaknuo kako se na lokalitetu Hadži Muharemove džamije prije same gradnje vjerojatno nalazio manji mesdžid, iako nije zabilježen u pisanim izvorima.
„Time imamo kontinuitet svetog prostora, a dosadašnje intervencije rušenja i naknadne gradnje nisu ponudile bolja rješenja“, kazao je.
Posebno je pohvalio razinu dijaloga između stručnjaka, lokalne zajednice i Islamske zajednice, ističući da takav pristup predstavlja primjer dobre prakse. U peticiji koja se dijeli na društvenim mrežama ponuđena su tri rješenja, no Dervišević jasno odbacuje mogućnost rušenja džamije.
„Rješenje rušenja džamije odbacujem i mislim da je ono isključeno i u elaboratu“, rekao je, pojasnivši da se razmatraju dvije prihvatljive opcije. Prva se odnosi na potpunu restauraciju i konzervaciju bez ikakvih intervencija, dok druga predviđa minimalne, reverzibilne zahvate.
„Drugo rješenje predviđa minimalne intervencije, poput zatvaranja vanjskog dijela sofa radi prilagodbe, ali s mobilnim rješenjima. Riječ je o staklenim panelima koji se mogu ukloniti i ponovno postaviti“, naveo je Dervišević.
Zaključio je kako je u ovakvim slučajevima najvažnije pronaći kompromis između struke i potreba lokalne zajednice, naglašavajući da džamija mora ostati funkcionalna, ali i sačuvana u svom izvornom duhu.
„Ovakve džamije predstavljaju pravi duh bosanskih džamija. Džamije s drvenom munarom veliki su doprinos lokalnoj graditeljskoj tradiciji. One nestaju i potrebno ih je sačuvati koliko god je moguće. Ova džamija je jedinstvena ne samo za Fojnicu, nego i za Bosnu i Hercegovinu te islamsku arhitekturu u cjelini“, poručio je.
foto: fojnica.net
