Različiti antibiotici različito djeluju u organizmu pa hrana koju jedete i pića koja pijete mogu pojačati ili smanjiti njihovu učinkovitost. Zato je važno slijediti upute liječnika ili ljekarnika i uzimati ih kako je rečeno – prije ili poslije jela, a neki se uzimaju na tašte i nakon njih se ne jede neko vrijeme.
Kod većine antibiotika određena vrsta hrane je zabranjena zbog ozbiljnih nuspojava – alkohol, kalcij, magnezij i grejp, objasnila nam je Branislava Čilić dr.med., specijalist obiteljske medicine iz Zagreba.
Grejp
“Neki sastojci grejpa se razgrađuju u jetri jetrenim enzimima kao i antibiotici, stoga konkuriraju istim enzimima u razgradnji kao i antibiotik. U tom slučaju se antibiotik ne može razgraditi i izlučiti na vrijeme čime se (preporučenim redovitim uzimanjem, a smanjenim razlaganjem) nakuplja količina lijeka u organizmu i do toksičnih razina, a to može imati štetne posljedice”, pojasnila je liječnica.
Kalcij
“Poznato je da kalcij iz mlijeka, mliječnih proizvoda i hrane koja sadrži kalcij, ali i lijekova koje koristimo u liječenju osteoporoze, smanjuje resorpciju antibiotika u crijevima, to posebno vrijedi za kinolonsku i tetraciklinsku grupu antibiotika. U tom slučaju se ne postiže terapijska doza lijeka u organizmu dostatna za borbu protiv bakterijskih uzročnika bolesti. To se može izbjeći uzimanjem lijeka dva sata nakon konzumacije hrane bogate kalcijem”, kaže liječnica. Dodaje kako sličan učinak ima i hrana s kiselim okusom, ali i hrana bogata vlaknima.
Magnezij
Uzimanje magnezija u kombinaciji s antibiotikom može smanjiti apsorpciju lijeka i tako ga učiniti manje učinkovitim u borbi s bolešću. Dobro ga je uzeti dva sata prije ili nakon antibiotika, nikako ne u isto vrijeme.
Alkohol
“Ovaj sastojak ne utječe negativno na sve antibiotike, ali se ne preporučuje u kombinaciji ni sa jednom grupom lijekova pa tako ni s antibioticima. Posebice ne s antibiotikom metronidazolom gdje može izazvati hipoglikemiju, mučninu, povraćanju, smetnje disanja, ali i druge psihičke smetnje, zbunjenost, konfuziju”, upozorava Branislava Čilić dr. med.
Hrana koju je dobro uzimati
“Treba uzimati hranu bogatu vitaminom K kod pacijenata na terapiji martefarinom jer antibiotik u crijevima uništava bakterije koje proizvode vitamin K. On je važan u antikoagulantnom liječenju kako se ne bi pojačavao učinak martefarina, a posljedica bila neželjeno krvarenje”, kaže liječnica. Uz antibiotike bi trebalo uzimati i probiotike kako bi se obnovila crijevna flora na koju antibiotici negativno djeluju jer uz loše bakterije uništavaju i one dobre. “Antibiotici zaustavljaju razmnožavanje ili uništavaju bakterije, ali kako one loše koje uzrokuju bolest, tako i dobre koje se nalaze u crijevima i koje čine mikrobiotu našeg tijela. Njihovo smanjenje može uzrokovati narušenu ravnotežu crijevne flore i dovesti do proljeva te rasta drugih uzročnika kao što su virusi i gljivice. Tu pomažu probiotici koji vraćaju ravnotežu crijevne flore. To su lakto i bifido bakterije, koje možemo uzeti u obliku mliječnih kultura ili tableta”, savjetuje liječnica. Dodala je i da antibiotike treba uzimati s dovoljno tekućine (oko 2 dcl), a voda je najbolji izbor. “Antibiotike trebate popiti u točno određeno vrijeme jer je učinak jedne doze vremenski ograničen i mora postojati kontinuitet koncentracije lijeka u tijelu kako bi on bio učinkovit”, pojašnjava dr. Čilić.
Antibiotici se uzimaju isključivo po preporuci liječnika
“Prvo i osnovno pravilo kod uzimanja antibiotika je da ga ne uzimate samoinicijativno, tj. zato što ste bolesni i imate ga doma u kućnoj apoteci ili vam ga je netko dao i mislite ako je nekome pomogao da može i vama pomoći. Antibiotici se uzimaju isključivo po preporuci liječnika koji vas je pregledao i postavio indikaciju za takvo liječenje”, upozorava Branislava Čilić dr. med. “Često se događa da se antibiotikom liječe virusne infekcije gornjeg dišnog sustava koje ne reagiraju na antibiotike, a čime se razvija otpornost na određene antibiotike. Virusne infekcije se liječe ublažavanjem simptoma, a ne antibioticima i prolaze same od sebe”, dodala je.
