Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman poručio je u nedjelju iz Bugojna kako je nužno rasvijetliti i procesuirati ratne zločine počinjene nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Kako je naglasio, to je pitanje pravde, istine, civilizacijskih vrijednosti, ali i europske budućnosti zemlje.
„Važno je to rasvijetliti. Institucije Bosne i Hercegovine moraju uložiti velike napore kako bi se rasvijetlili ti slučajevi i kaznili zločinci i izvršitelji, ali prije svega i nalogodavci“, izjavio je Grlić Radman, istaknuvši kako je suočavanje s prošlošću temelj europskih vrijednosti i u interesu svih građana BiH.
Ministar je u Bugojnu sudjelovao na obilježavanju 32. obljetnice stradanja i progona Hrvata, kao izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića. Tom prigodom položio je vijence i zapalio svijeće na spomen-obilježju poginulim Hrvatima te prisustvovao svetoj misi.
Tijekom rata u Bugojnu je ubijeno 311 Hrvata, dok je više od 15.000 protjerano. Još uvijek se traga za tijelima 15 najviših hrvatskih vojnih i političkih dužnosnika koje je, prema dostupnim informacijama, u ljeto 1993. godine zarobila i ubila bošnjačka Armija BiH. Od nekadašnjih 16.000 Hrvata, danas u Bugojnu živi tek njih oko 2.000.
Govoreći o današnjoj situaciji u gradu, Grlić Radman je upozorio na pokušaje brisanja hrvatskog identiteta, navodeći kako su gotovo sve prijeratne ulice preimenovane, a iz javnog prostora uklonjena imena znamenitih Hrvata.
“Komu smetaju imena ljudi koji su iz Bosne i Hercegovine, a druge su nacionalnosti?” upitao je.
Ministar se također osvrnuo na aktualna politička pitanja i ponovno istaknuo protivljenje Hrvatske kršenju Daytonskog mirovnog sporazuma. Upozorio je na dugogodišnju praksu prema kojoj Hrvati u BiH nemaju mogućnost biranja legitimnog člana Predsjedništva BiH.
„Hrvatska snažno zagovara promjenu izbornog zakona koji bi uklonio svaku diskriminaciju u izbornom procesu kako bi Hrvati Bosne i Hercegovine mogli birati svoga predstavnika“, rekao je Grlić Radman.
Podsjetimo, Željko Komšić je u četiri navrata izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dominantno glasovima bošnjačkih birača.
