Inicijativa udruge „Mostarski krug“, kojom se predlaže uklanjanje nacionalnih odrednica iz naziva pojedinih javnih institucija u Mostaru, izazvala je snažne reakcije i otvorila široku javnu raspravu.

Među onima koji su se jasno usprotivili takvom prijedlogu nalazi se i Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini, koja je za RTV HB upozorila da se radi o izravnom zadiranju u identitetske i ustavne temelje. Iz Akademije su poručili kako se ovakvim inicijativama ponovno otvara pitanje kome zapravo smeta hrvatski identitet u Bosni i Hercegovini.

Podsjetimo, Mostarski krug uputio je otvoreno pismo visokom predstavniku Christianu Schmidtu i Uredu visokog predstavnika, tražeći da se standardi multietničnosti, koji su primijenjeni u slučaju naziva objekta „Srpska kuća“ u Brčko Distriktu, dosljedno primijene i na Mostar. U pismu navode kako u gradu i dalje djeluju javne ustanove čiji su osnivači gradske vlasti, a koje u svom nazivu imaju nacionalne odrednice.

Kao primjere naveli su Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača i Hrvatsko narodno kazalište Mostar, ističući da se te ustanove financiraju sredstvima svih građana Mostara. Zatražili su uklanjanje nacionalnog prefiksa iz njihovih naziva te pozvali visokog predstavnika da naloži gradskim vlastima donošenje takve odluke, a u slučaju izostanka reakcije i sam intervenira.

U obrazloženju su podsjetili kako je ranijih godina ukinut naziv Bošnjački centar, koji danas djeluje kao Centar za kulturu Grada Mostara, te smatraju da se isti princip treba primijeniti i na ustanove s hrvatskim predznakom.

Na ove navode reagirao je gradonačelnik Mostara Mario Kordić, poručivši kako su pokušaji uklanjanja nacionalnih identiteta iz javnog prostora u prošlosti donosili ozbiljne posljedice te da se suživot ne gradi negiranjem identiteta, nego njihovim međusobnim priznanjem i poštovanjem.

“Sretan sam što mogu reći da sam, kao gradonačelnik, od početka mandata bio inicijator manifestacija Advent i Ramazan u Mostaru. Time smo pokazali politiku koju vodimo – da svatko svoje blagdane i običaje naziva pravim imenom i da budu poštovani onako kako pripada onima koji ih obilježavaju”, naveo je Kordić.

Dodao je kako je Daytonskim sporazumom jasno utvrđena konstitutivnost naroda te da naziv „hrvatski“ u tom okviru ima potpuno legitimno mjesto. “Ne tražimo od nikoga da briše vlastite prefikse, već potičemo slobodno isticanje identiteta. Živimo zajedno kao ravnopravni i konstitutivni narodi”, zaključio je.

Mostarski krug u odgovoru je naveo kako je njihovo djelovanje usmjereno protiv, kako kažu, politika podjela i aparthejda. Poručili su da je Mostar desetljećima obilježavao različite vjerske blagdane i njegovao multietničku tradiciju i prije suvremenih političkih podjela.

“S politikom koju provodite dolazi do produbljivanja rovova, simboličkih i stvarnih razgraničenja te otvaranja osjetljivih tema na način koji dijeli, a ne povezuje”, naveli su, dodajući kako Kordićevi potezi ostavljaju dojam upravljanja gradom kroz prizmu podjela, a ne integracije.

Istaknuli su da ne osporavaju pravo bilo kojeg naroda na izražavanje vlastitog identiteta, ali smatraju neprihvatljivim da se gradska imovina, koju su financirali svi građani, koristi isključivo za jedan narod. Posebno su problematizirali prenamjenu Doma kulture u Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača, ocijenivši to uzurpacijom zajedničke imovine.

Naveli su i kako očekuju dosljednost Ureda visokog predstavnika, podsjećajući na reakciju u slučaju naziva „Srpska kuća“ u Brčko Distriktu. “Principi ili vrijede za sve ili ne vrijede ni za koga”, poručili su.

Na cijelu raspravu reagirao je i Gradski odbor HDZ-a Mostar, ocijenivši zahtjeve Mostarskog kruga pokušajem brisanja hrvatskog nacionalnog identiteta iz javnog prostora. Istaknuli su da su institucije poput Hrvatskog doma herceg Stjepan Kosača i Hrvatskog narodnog kazališta Mostar desetljećima nositelji kulturnog i društvenog identiteta Hrvata u gradu.

Iz mostarskog HDZ-a poručili su kako se, umjesto rješavanja svakodnevnih problema građana, fokus prebacuje na ideološka pitanja. Naglasili su da se pojam slobodarskog i multietničkog grada ne može graditi uklanjanjem identiteta.

“Sloboda bez imena, zajedništvo bez identiteta i multietničnost samo na papiru ne mogu biti temelj zdravog društva”, naveli su, zaključujući kako Mostar mora ostati grad svih svojih građana, s prostorom za svaki identitet, uključujući i hrvatski, bez potrebe za isprikama ili prilagodbama.

foto: RTV HB