Više od 470.000 umirovljenika u Federaciji Bosne i Hercegovine prima mirovinu iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zbog čega svaka najava dodatne financijske pomoći privlači veliku pozornost.
Posljednjih dana ponovno se govori o mogućnosti uvođenja posebnog dodatka na mirovine, bilo kao trajne mjere ili kao jednokratne godišnje isplate. Ipak, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike poručuju da takve mjere prije svega moraju biti pažljivo analizirane kako ne bi ugrozile stabilnost mirovinskog sustava.
Umirovljenici su tijekom 2024. i 2025. godine već dobivali jednokratnu financijsku pomoć, dok takva isplata u 2026. godini zasad nije uvedena. Zbog toga se ponovno otvorilo pitanje hoće li se dodatna pomoć ubuduće pretvoriti u redovitu kategoriju.
Koliki su dodaci isplaćivani prethodnih godina?
Tijekom 2024. godine korisnicima najnižih i zajamčenih mirovina isplaćeno je po 100 KM, dok su umirovljenici s primanjima do 1.000 KM dobili po 50 KM. Za tu je mjeru izdvojeno više od 37 milijuna KM, a obuhvatila je više od 400.000 korisnika.
Godinu kasnije pomoć je bila još veća. U 2025. godini uveden je jednokratni dodatak u iznosu od 100 do 250 KM, ovisno o visini mirovine. Korisnicima najnižih mirovina pripalo je 250 KM, dok su ostale kategorije dobile 200, 150 ili 100 KM. Za ovu je namjenu iz proračuna Federacije BiH izdvojeno približno 70 milijuna KM.
Iz Ministarstva ističu da su jednokratne isplate, uz redovno usklađivanje mirovina, bile usmjerene na ublažavanje posljedica inflacije i očuvanje životnog standarda najstarije populacije.
Hoće li dodatak postati trajna mjera?
Na pitanje o mogućnosti uvođenja posebnog trajnog dodatka, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike navode kako se kontinuirano analiziraju različiti oblici podrške umirovljenicima.
Poseban naglasak stavljen je na zaštitu osoba s najnižim primanjima, ali i na očuvanje dugoročne financijske održivosti mirovinskog sustava. To znači da eventualno uvođenje trajnog dodatka ne bi trebalo biti doneseno bez detaljne analize njegovih financijskih posljedica.
Federacija BiH je tijekom prethodnog razdoblja osigurala i oko 45 milijuna KM iz europskog paketa pomoći namijenjenog umirovljenicima i korisnicima socijalne zaštite. Kao jedan od oblika pomoći navodi se i energetski dodatak, odnosno mjere kojima se umanjuju računi za električnu energiju.
Fokus ostaje na najugroženijim umirovljenicima
Iz Ministarstva poručuju kako mirovinski sustav nije jedini oblik zaštite starijih osoba. Dodatna pomoć može se osiguravati i kroz sustav socijalne zaštite, lokalne zajednice te ciljane programe.
Pojedini gradovi i općine već iz svojih proračuna izdvajaju sredstva za dodatnu pomoć umirovljenicima s područja svojih lokalnih zajednica.
Za sada, međutim, nema potvrde da će uz neku od idućih mirovina biti isplaćen novi posebni dodatak. O eventualnoj trajnoj mjeri odlučivat će se nakon procjene financijskih mogućnosti i potreba najugroženijih kategorija.
