Nakon isplate prve rate za 12 francuskih borbenih zrakoplova Rafale, Hrvatska je po prvi put prešla NATO-ov cilj izdvajanja za obranu u visini 2 posto svoga bruto društvenog proizvoda (BDP), pokazuje danas objavljeno godišnje izvješće NATO-a. Hrvatska je, po podacima iz tog izvješća, završila 2021. godinu s izdvajanjima za obranu u visini 2,16 posto svog BDP-a, a u godini ranije, 2020., ta su izdvajanja bila u rangu 1,7 posto BDP-a. Uspoređujući razliku između 2021. i 2020. u svih 30 NATO saveznica, Hrvatska ispada rekorder jer je povećala izdvajanja za svoju obranu za čak 36,4 posto, pokazuje također jedna od tablica objavljenih u NATO-ovu godišnjaku. Podsjetimo, Hrvatska je avansno platila prvu ratu Francuskoj za borbene zrakoplove Rafale, a prema otplatnom planu ta prva rata iznosila je oko 2,38 milijarde kuna, trećinu ukupne cijene. Prema podacima iz tablica NATO-ova godišnjeg izvješća, Hrvatska je u 2021. ukupno za svoju obranu izdvojila oko 9 milijardi kuna, a u 2020. oko 6,48 milijardi, tako da ogromnu većinu razlike između tih dviju godina čini upravo prva rata za Rafale. Hrvatska će 12 rabljenih višenamjenskih mlažnjaka otplaćivati do 2025., a iz Francuske će ti Rafali početi stizati 2024, prenosi Večernji ba.
S tim poslom, kao i s nabavom američkih Bradleya, Hrvatska bi trebala i u NATO-ovu godišnjem izvješću za 2024. biti iznad 2 posto, cilja koji je zacrtan na NATO summitu 2014. s planom da ga sve članice saveza dosegnu do 2024., odnosno da im njihova izdvajanja za obranu budu iznad 2 posto njihovih BDP-a do te godine.
Zbog invazije Rusije na Ukrajinu, koja je potakla NATO na novu mobilizaciju, taj stari cilj od 2 posto BDP-a za obranu mogao bi postati “pod, a ne plafon”, odnosno minimum izdvajanja kojeg će svi vjerojatno zadovoljiti, a mnoge države će u praksi željeti i znatno nadmašiti. Trenutno je Hrvatska jedna od osam članica NATO-a čiji proračun za obranu premašuje cilj od 2 posto. Ostalih sedam su Sjedinjene Američke Države (3,57 %), Ujedinjena Kraljevina (2,25 %), Grčka (3,59 %), Poljska (2,34 %), Litva (2,03 %), Latvija (2,16 %) i Estonija (2,16 %).
Prosjek za čitav NATO savez je 2,65 %, ali bez Amerike prosjek svih europskih saveznika i Kanade je 1,69 %. – 2021. je bila sedma uzastopna godina rasta ulaganja u obranu među europskim saveznicima i u Kanadi – rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Svi će saveznici u sljedećih par mjeseci poslati u sjedište saveza dodatne planove o tome kako planiraju doseći ciljeve povećanja svojih proračuna za obranu. Njemačka, čija su ulaganja u obranu 2021. bila na razini 1,49 posto njemačkog BDP-a, očekuje veliki skok nakon što je kancelar Olaf Scholz najavio osnivanje fonda sa 100 milijardi eura za dodatna ulaganja u vojsku. Obrambeni proračun Njemačke u 2021. je iznosio 53 milijarde eura.
Dio NATO-ova godišnjeg izvješća je i istraživanje podrške savezu među građanima 30 država. U Hrvatskoj 67 % ispitanika kaže da bi, u slučaju da se o tome održava referendum, glasalo za članstvo u NATO savezu, 13 posto kaže da bi glasalo za izlazak iz članstva u NATO-u, a ostatak odgovara s “ne znam”.
Prosjek svih 30 zemalja NATO-a po tom je pitanju 62 % za i 11 % protiv. To su ankete rađene prije ruske invazije na Ukrajinu, a glavni tajnik Stoltenberg kaže kako novije ankete pokazuju trend još pozitivnije podrške građana NATO-u. – 81 posto građana diljem 30 NATO saveznica vjeruju da je važno da Sjeverna Amerika i Europa surađuju na našoj zajedničkoj sigurnosti – rekao je Stoltenberg.
