Mjesto sjećanja na arhitektu Selmana Selmanagića otvoreno u Srebrenici
U rodnoj Srebrenici otvoreno je mjesto sjećanja na jednog od najistaknutijih bosanskohercegovačkih arhitekata, Selmana Selmanagića. Ova inicijativa, realizirana u Kulturnom centru Srebrenica, ima za cilj očuvati uspomenu na njegov doprinos arhitekturi i urbanizmu, pružajući budućim generacijama priliku da se upoznaju s njegovim bogatim naslijeđem.
Život i naslijeđe Selmana Selmanagića
Selman Selmanagić (1905–1986) bio je jedini arhitekt s prostora tadašnje Kraljevine Jugoslavije koji je diplomirao na čuvenom Bauhausu, najutjecajnijoj školi umjetnosti, dizajna i arhitekture 20. stoljeća. Tokom svoje karijere radio je širom Evrope i Bliskog istoka, ostavljajući neizbrisiv trag u urbanističkom planiranju i arhitekturi.
Nakon Drugog svjetskog rata, postao je jedan od vodećih arhitekata u Njemačkoj Demokratskoj Republici, gdje je sudjelovao u urbanističkom planiranju Berlina i izgradnji stadiona Walter Ulbricht. Također, radio je na restauraciji znamenitih građevina poput Berlinske katedrale i Humboldtovog univerziteta. Njegova pedagoška karijera uključuje rad na Kunsthochschule Berlin-Weißensee, gdje je kao profesor i šef Odsjeka za arhitekturu oblikovao generacije mladih arhitekata.
Mjesto sjećanja u Kulturnom centru Srebrenica
Bivši direktor Kulturnog centra Srebrenica, Almir Salihović, istaknuo je značaj ove postavke:
“Otvorili smo vrata Kulturnog centra kako bismo omogućili mladima da se upoznaju s naslijeđem jednog od najvažnijih arhitekata iz našeg kraja. Ova priča potvrđuje da talentirani ljudi iz Srebrenice mogu uspjeti na svjetskoj sceni i ostaviti trajan pečat.”
Postavka donosi bogat prikaz Selmanagićevog rada kroz fotografije, nacrte i dokumente iz njegove karijere. Među izloženim eksponatima ističe se stolica koju je dizajnirao u duhu Bauhausa – jednostavna, funkcionalna i estetski inovativna, odražavajući njegovu posvećenost minimalizmu i praktičnosti.
Podrška porodice i budući planovi
Ova inicijativa ne bi bila moguća bez podrške porodice Selmanagić, posebno Kemala Selmanagića, koji je dao značajan doprinos njenoj realizaciji.
“Mi smo samo omogućili prostor Kulturnog centra, ali bez porodice Selmanagić ne bismo postigli ništa. Ovo će biti mjesto gdje će djeca dolaziti i učiti da naša historija ne počinje devedesetih – ona ima mnogo dublje korijene,” naglasio je Salihović.
Salihović je podsjetio i na knjigu “Selman Selmanagić i Bauhaus”, autorice prof. dr. Aide Abadžić-Hodžić, koja pruža detaljan uvid u njegov rad i naslijeđe. Izrazio je nadu da će uskoro biti dostupno novo izdanje koje će pronaći svoje mjesto u školskim bibliotekama širom Bosne i Hercegovine.
Otvaranjem mjesta sjećanja, Selman Selmanagić dobio je zasluženo priznanje u svom rodnom gradu, a njegovo djelo nastavit će inspirirati nove generacije arhitekata i ljubitelja dizajna.
