Na današnji dan, 4. svibnja 1980. godine, u Ljubljani je preminuo Josip Broz Tito, dugogodišnji vođa Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih.
Njegova smrt označila je kraj jedne ere koja je trajala više od tri desetljeća, tijekom koje je Jugoslavija od ratom razorene zemlje postala uvažena članica međunarodne zajednice sa specifičnim društvenim uređenjem – samoupravnim socijalizmom.
Dan kada je sve stalo
Vijest o Titovoj smrti objavljena je u 18:50 sati, a rečenica spikera Miodraga Zdravkovića: „Umro je drug Tito” ostala je urezana u pamćenje milijuna građana širom bivše države. Taj trenutak obilježila je i prekid nogometne utakmice između Hajduka i Crvene zvezde na Poljudu, gdje su igrači i tisuće navijača u suzama zapjevali pjesmu „Druže Tito, mi ti se kunemo”.
Sahrana koja je okupila svijet
Josip Broz Tito sahranjen je 8. svibnja 1980. godine u Kući cvijeća u Beogradu. Njegov ispraćaj i danas se smatra jednim od najvećih državnih sprovoda u povijesti, kojem su prisustvovale 209 delegacije iz 127 zemalja svijeta, uključujući kraljeve, predsjednike i premijere.
Naslijeđe i sjećanje
Iako je od njegove smrti prošlo gotovo pola stoljeća, lik i djelo Josipa Broza Tita i dalje izazivaju podijeljene reakcije u zemljama regije. Za jedne je simbol mira, sigurnosti i ekonomskog napretka, dok je za druge autoritarni vladar.
Bez obzira na različita tumačenja povijesti, činjenica je da je pod Titovim vodstvom Jugoslavija doživjela svoj najveći modernizacijski uspon. Danas se brojni građani širom bivše države, pa tako i u Bosni i Hercegovini, sjećaju tog razdoblja i posjećuju njegova rodna mjesta i spomen-obilježja.
